Posljedice online nasilja na mentalno zdravlje novinarki

07.03.2024. / 08:44
Autor/ica
Share
Posljedice online nasilja na mentalno zdravlje novinarki
Posljedice online nasilja na mentalno zdravlje novinarki

Užurbani život savremenog čovjeka protkan je svakodnevnim stresom, koji se kao hrđa širi našim mentalnim zdravljem i nagriza našu sposobnost funkcionisanja. Vremenom, ako se njegovo štetno dejstvo ne spriječi, može doći do urušavanja kompletnog unutrašnjeg mentalnog zdravstvenog sistema. Ako tome dodamo depresiju, anksioznost, PTSP, i druge jahače lične apokalipse sa kojima se suočava sve veći broj ljudi, postaje jasno da stizanje rokova nije jedina utrka koju trebamo težiti da dobijemo.

Iako skoro da ne postoji profesija u kojoj stres nije prisutan, društvo u kojem živimo još uvijek vrlo malo pažnje posvećuje očuvanju mentalnog zdravlja.

Novinarstvo je profesija kroz koju se prožimaju sve profesije - dobre i loše strane života drugih ljudi približene publici kroz različite novinarske forme. Teme o kojima novinari/ke izvještavaju zasigurno mogu ostaviti traga na njihovo mentalno zdravlje. Također, ove teme mogu izložiti novinare/ke različitim vrstama napada od strane publike, pojedinaca/ki i/ili skupine koja ne želi da priča na kojoj rade dođe do očiju javnosti, ili žele da uvjere javnost da su njihovi navodi neistiniti. Posmatrano iz perspektive online napadača, mogućnost skrivanja pod okriljem anonimnosti učinile su online prostor savršenim bojnim poljem.

Bojno polje online uznemiravanja i nasilja nad novinarima/kama – ko je izloženiji?

Uporedo sa razvojem digitalnog novinarstva, raslo je i online nasilje prema novinarima/kama. Ovom problemu sve više pridaje zaslužani značaj, međutim, saniranje posljedica, i sprječavanje štetnog utjecaja koje ono ima na živote novinara/ki ostaje problem na kojem brojne medijske organizacije tek počinju da rade.

Iako se novinari svih rodova suočavaju s online uznemiravanjem, važno je uzeti u obzir rodno specifične aspekte fenomena. Kako navodi Međunarodna federacija novinara (International Federation of Journalists): 'Virtualni svijet je produžetak svakodnevne stvarnosti, sa svojom diskriminacijom, nepravdama i marginalizacijom. Žene su često izložene sličnom tretmanu u digitalnom prostoru, gdje se također moraju boriti za pristup i ostvarivanje svog prava na slobodu izražavanja.'

U Izvještaju Women's Media Centra „Šta nam online zlostavljanje govori o našim redakcijama: Od individualaca do institucija“ (What Online Harassment Tells Us About Our Newsrooms: From Individuals To Institutions), stoji da „studije kontinuirano pokazuju da je za žene, etničke, vjerske i seksualne manjine, kao i osobe koje se ne uklapaju u tradicionalne rodne uloge, online zlostavljanje učestalije, intenzivnije i češće rezultira autocenzurom.“ Unatoč tome, u mnogim redakcijama podrška novinarima/kama je vrlo slaba, i obično su sami odgovorni/e za svoju sigurnost u online sferi. Također, u Izvještaju se navodi da su studije Pew Research Centra, Amnesty Internationala, Komiteta za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists), a i International Women’s Media Foundation dokumentirale razlike u doživljavanju uznemiravanja između muškaraca i žena. Muškarci često doživljavaju jednokratne incidente vrijeđanja, dok su žene izložene dugotrajnijem uznemiravanju povezanom s seksualizacijom i nasiljem zasnovanim na rodu, poput praćenja i nadzora. Novinarke su često meta uznemiravanja koje vrše članovi/ce javnosti i poznate osobe, što može rezultirati smanjenjem njihove prisutnosti na društvenim mrežama i negativno utjecati na njihovu karijeru. Online uznemiravanje može dovesti do većih stopa sagorijevanja („burnout“) kod novinarki.

Osnovni razlog za to je činjenica da online uznemiravanje žena djeluje na širem spektru rodno uslovljenog uznemiravanja. Online napadi usmjereni prema novinarkama su napadi na sve njene identitete, i oni postaju intenzivniji i opasniji u slučaju da neki od tih identiteta izlazi iz patrijarhalnog okvira tradicionalnog društva. Naime, mnoge žene novinarke se suočavaju s "intersekcionalnom diskriminacijom i nasiljem zasnovanim na rodu" zbog drugih karakteristika, uključujući, ali ne ograničavajući se na seksualnu orijentaciju, rasu, religiju, etničku pripadnost ili pripadnost manjini. To se pogoršava kada su izražene i vrlo vidljive, ili kada pokušavaju izići iz stereotipnih uloga.

Također, novinarke se suočavaju sa dvostrukom opasnošću kada izvještavaju o seksualnom uznemiravanju i nasilju, budući da su često same žrtve takvog ponašanja unutar svoje profesije. Nije iznenađujuće što su žene koje pokrivaju teme poput seksualnog nasilja, uznemiravanja i prijetnji češće mete takvog uznemiravanja.

U izvještaju „Online nasilje nad novinarkama: Globalni pregled slučajeva i utjecaja“ (Online violence Against Women Journalists: A Global Snapshot of Incidence and Impacts) predstavljeni su rezultati globalne ankete koju su proveli UNESCO i Međunarodni Centar za novinare (ICFJ) krajem 2020. godine, navodi se da je online nasilje postalo nova linija fronta u sigurnosti novinarstva - posebno opasna za novinarke. Psihološki, fizički i digitalni sigurnosni utjecaji povezani s ovom eskalirajućom krizom slobode izražavanja se preklapaju, spajaju i često su nerazdvojivi. Fenomen se može definirati kao kombinacija:

  • brutalnog, intenzivnog online uznemiravanja i zlostavljanja, uključujući ciljane napade koji često uključuju prijetnje fizičkim i/ili seksualnim nasiljem;
  • kršenja digitalne privatnosti i sigurnosti koja mogu izložiti identifikacijske informacije i pogoršati prijetnje offline sigurnosti novinarki i njihovih izvora;
  • koordiniranih kampanja dezinformacija koje koriste mizoginiju i druge oblike govora mržnje.

Počinitelji variraju od mizoginističkih masa koje pokušavaju ušutkati žene, do mreža dezinformacija povezanih sa državom koje ciljaju podrivanje slobode medija i obeshrabrivanje kritičkog novinarstva putem organiziranih napada.

Eho statistikčih podataka na polju mentalnog zdravlja novinarki

Online nasilje ostavlja mnogobrojne posljedice u svim segmenima društvenog i privanog života. Njegov utjecaj slikovito je predstavljen u „Točku online nasilja i uznemiravanja“ (Wheel of online abuse and harassment) koji je razvio Women’s Media Center (WMC).

What Online Harassment Tells Us About Our Newsrooms: From Individuals To Institutions
Izvor: WMC, What Online Harassment Tells Us About Our Newsrooms: From Individuals To Institutions

Prema globalnom istraživanju online nasilja nad novinarkama "The Chilling", kojeg su proveli ICFJ i UNESCO, gotovo tri od četiri novinarke - 73% - suočile su se s online nasiljem dok su obavljale svoj novinarski posao. Od toga, 25% je primilo prijetnje fizičkim nasiljem, a 18% seksualnim nasiljem. Jedna od pet žena koje su ispitane izjavila da su činovi zlostavljanja ili nasilja offline prvo započeli online.

Kao najčešće identificirana posljedica ovih napada bilo je mentalno zdravlje, što je navelo 26% (n = 186) ispitanica. 12% (n = 86) je izjavilo da su potražile medicinsku ili psihološku pomoć zbog posljedica online nasilja, dok je nekoliko ispitanica patilo od poremećaja posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) povezanog s online napadima, a još više je dobivalo terapiju kao rezultat napada koje su pretrpjele.

slike
Izvor: Online violence Against Women Journalists: A Global Snapshot of Incidence and Impacts

Unatoč dokazima o ozbiljnim mentalnim posljedicama, od novinarki koje su sudjelovale u ovom istraživanju, samo 11% je reklo da im poslodavac pruža pristup uslugama savjetovanja koje bi im mogle pomoći, samo 14% je reklo da njihove organizacije imaju politike ili smjernice koje se bave problemom online nasilja, a isti mali postotak je rekao da mogu kontaktirati stručnjaka/inju za digitalnu sigurnost koji bi im mogao pomoći.

Postoji li adekvatna zaštita?

Jasno je da potpuna zaštita od online uzmiravanja i nasilja ne postoji, posljedice koje ono ostavlja na mentalno zdravlje se mogu ublažiti.

Medijske organizacije igraju ključnu ulogu u osiguravanju zaštite za novinarke koje su izložene ovoj vrsti napada. Podizanje svijesti o tome šta je online nasilje i kako može utjecati na osoblje i slobodu medija, prvi je korak u zaštiti od njihvog štetnog utjecaja.

Iako postoje brojni načini na koje možete poboljšati stanje u vašoj medijskoj organizaciji, vrlo korisne informacije možete pronaći u vodiču za zaštitu redakcija i novinara od online nasilja, koji je razvila Međunarodna medijska fondacija za žene (International Women’s Media Foundation - IWMF). Između ostalog, ovdje možete pronaći online template za različite politike koje menadžeri/ce redakcija mogu prilagoditi potrebama svog osoblja, kao i smjernice o tome šta uključiti prilikom pisanja vaših politika, te studije slučaja redakcija koje su podržali.

Pored toga, IWMF je razvila i vodič za mentalno zdravlje novinara/ki koji se suočavaju sa online nasiljem.  Ovaj vodič će vam pomoći da razumijete psihološke razloge zbog kojih napadači vrše napade na internetu i koje korake možete poduzeti kako biste bolje zaštitili svoje mentalno zdravlje. Također, u njemu možete pronaći i tablice za samoprocjenu mentalnog zdravlja kako biste procijenili kako online nasilje utječe na vas, kao i vježbe koje vam mogu pomoći u upravljanju mentalnim opterećenjem uzrokovanim online zlostavljanjem, te ponuditi resurse i organizacije koje vam mogu pružiti podršku u vezi sa pitanjima povezanim sa online nasiljem.

U bespoštenoj borbi sa online nasilnicima, prvi udarac odbrane je zaštita od povreda i posljedica koje napadi mogu ostaviti na vaše zdravlje. Zato, potražite pomoć na vrijeme i nemojte dozvoliti da ova hrđa uništi motor vašeg normalnog funkcionisanja.

Ocijenite kvalitet članka