Preporuke Evropske komisije za bolje i sigurnije izvještavanje

23.09.2021. / 07:45

Sve je više zabrinjavajući trend rastućih prijetnji koje se događaju novinarima/kama u zadnjih nekoliko godina. Nerijetko su izloženi fizičkom maltretiranju i napadima, posebno kada izvještavaju sa protesta. Bivaju izloženi agresiji i demonstranata i policije. Online prijetnje su u porastu širom Evrope i svijeta, a posebno su ugrožene novinarke i novinari koji dolaze iz određenih manjinskih, marginalizovanih grupa, izvještava Evropska komisija.

Ova je situacija posebno zabrinjavajuća kada političari/ke ili moćne javne osobe pokreću takve napade.

S tim u vezi, mnoge međunarodne medijske organizacije, kao i Evropska unija poduzimaju različite napore u podršci slobode medija i pluralizmu. Kroz svoje Akcione planove Evropske demokratije, pa sve do Preporuka Vijeća Evrope o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara/ki i drugih aktera Evropska komisija nastoji da doprinese većoj sigurnosti novinarske profesije.

U okviru Akcijskog plana Europske demokracije, najavljeno je nekoliko akcija u okviru mandata ove Komisije za podršku slobodi medija i pluralizmu. Komisija će nastaviti s tekućim naporima za osiguravanje održivog finansiranja projekata s naglaskom na pravnoj i praktičnoj pomoći novinarima/kama u EU i šire. Kako navode, Komisija će  2022. godine predstaviti Europski zakon o slobodi medija kako bi se zaštitila neovisnost medija.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen povodom svog obraćanja o stanju u Uniji, rekla je: „Informacije su javno dobro. Moramo zaštititi one koji stvaraju transparentnost – novinare/ke. Zato smo danas iznijeli preporuku kako bismo novinarima pružili bolju zaštitu.”

Preporuke koje su donesene se oslanjaju na zaštitu novinara/ki tokom protesta i demonstracija, online sigurnosti i digitalnog osnaživanja, kao i posebnog osvrta na novinarke i novinare iz marginalizovanih skupina.

Opšte preporuke

Opšte preporuke se odnose na pozive članicama da „energično istraže i procesuiraju sva kaznena djela, u potpunosti koristeći postojeće nacionalno i europsko zakonodavstvo.“

Kroz ovaj način žele da podstaknu zemlje članice EU i Vijeća Evrope da uključe evropska tijela, poput Europola i Eurojusta u borbi sa napadima na novinare/ke.

„Države članice trebale bi poticati bolju suradnju između tijela za provedbu zakona i medijskih tijela kako bi se učinkovitije identificirale i riješile prijetnje s kojima se novinari/ke suočavaju, te pružile ličnu zaštitu novinarima/kama čija je sigurnost ugrožena. Također je ključno da mediji imaju nediskriminirajući pristup informacijama, uključujući konferencije za novinare/ke i dokumente koje drže javna tijela.“  Pored toga,  Preporuke ističu važnost obuke i jačanja pristupa socijalnoj zaštiti za sve medijske radnike/ce.

Protesti i demonstracije

Uzimajući u obzir činjenicu da su sve učestaliji incidenti na novinare/ke tokom izvještavanja sa demonstracija, što smo mogli vidjeti i za vrijeme protesta u Crnoj Gori i Srbiji.

Gotovo svaki treći incident dogodio se tijekom demonstracija, pa su demonstracije postale najčešće mjesto napada na novinare/ke 2020. godini, izvještava Evropska komisija. „Države članice trebale bi redovno osposobljavati tijela za provedbu zakona kako bi osigurale da novinari/ke i drugi medijski stručnjaci/kinje mogu raditi sigurno i bez ograničenja tokom takvih demonstracija. Saradnja s predstavnicima novinara/ki ključna je za odlučivanje o najprikladnijim mjerama, na primjer kada je u pitanju vizualna identifikacija medijskih radnika/ca.„ Među preporučenim mjerama je i imenovanje oficira za vezu koji će informisati novinare/ke o potencijalnim rizicima, prije planiranih protesta ili demonstracija.

Online sigurnost i digitalno osnaživanje

Svake sedmice stavljamo naglasak i na digitalnu sigurnost novinara/ki, gdje kroz različite pristupe dajemo niz informacija i savjeta vezani za bolju zaštitu u online sferi. Zbog velikog poticanja na mržnju, prijetnji fizičkim nasiljem, ali i rizika od digitalne sigurnosti i nezakonitog nadzora, ova sfera zauzima veoma važno mjesto i brigu kada su novinari/ke u pitanju.

„Države članice potiču se na promicanje saradnje između internetskih platformi i organizacija sa iskustvom u rješavanju prijetnji protiv novinara/ki. Relevantna nacionalna tijela za digitalnu sigurnost trebala bi, na zahtjev, pomoći novinarima/kama koji pokušavaju utvrditi jesu li njihovi uređaji ili mrežni računi ugroženi u dobivanju usluga forenzičkih istražitelja za digitalnu sigurnost.“

Novinarke i novinari/ke marginalizovanih grupa i oni koji izvještavaju o pitanjima ravnopravnosti

Novinarke i novinari koji pripadaju manjinskim grupama, kao i novinari/ke koji izvještavaju o pitanjima ravnopravnosti posebno su osjetljivi na prijetnje i napade. Kako navodi Evropska komisija, novinarke se suočavaju s većim prijetnjama nego njihove kolege, a 73% novinarki je izjavilo da je tokom svog rada doživjelo nasilje na internetu.

Preporuka potiče države članice da podrže inicijative čiji je cilj osnaživanje novinarki i stručnjaka/inja koji pripadaju manjinskim skupinama te onih koji izvještavaju o pitanjima ravnopravnosti. Potiče države članice da poboljšaju transparentnost i učinkovito izvještavanje o napadima i diskriminaciji protiv ovih novinara/ki te im pruže informacije o tome kako zatražiti pomoć i podršku.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, Věra Jourová, rekla je: „Nijedan novinar/ka ne smije umrijeti niti biti povrijeđen zbog svog posla. Moramo podržati i zaštititi novinare/ke, bitni su za demokratiju. Pandemija je pokazala više nego ikad ključnu ulogu novinara/ki da nas informišu. I hitna potreba da javne vlasti učine više kako bi ih zaštitile. Danas tražimo od država članica da poduzmu odlučne mjere kako bi EU učinila sigurnijim mjestom za novinare/ke.”

 

Ocijenite kvalitet članka