Problemi u ograničavanju i cenzuri sadržaja na Facebooku i Instagramu

27.03.2024. / 08:15
Autor/ica
Share
social media
social media

Izazovi koji dolaze sa korištenjem društvenih mreža u novinarstvu, ali i drugim profesijama, koje se nerijetko oslanjaju upravo na njih za dijeljenje informacija i dolazak do publike, može ostaviti značajne posljedice u poslovanju.

Ako vam se desi da ne možete određenu objavu podijeliti jer vam određena društvena mreža kaže da vaš sadržaj nije u skladu sa njihovim politikama, može vam otežati put informisanja vaše publike.

Mehanizmi koji postoje i kroz koje morate proći da biste ubijedili tu kompaniju da je sadržaj koji dijelite u skladu sa njihovim pravilima, mogu trajati i po nekoliko sati ili dana, a i kada uspijete riješiti problem, za vašu vijest je već kasno. Njena objava neće mnogo značiti i to ostavlja posljedice na doseg publike.

Problemi sa kojima se korisnici/e suočavaju na društvenim mrežama Facebook i Instagram

U posljednje vrijeme, novinari/ke i medijske organizacije suočavaju se sa izazovom smanjenog dosega i angažovanosti njihovih postova na društvenim mrežama iz njima nepoznatih razloga. Ovaj fenomen može imati značajan utjecaj na njihovu sposobnost da informišu i angažuju publiku. Smanjuje mogućnost monetizacije sadržaja jer ukoliko vam neka vijest bude bez određenog razloga blokirana u trenutku kada je aktuelna, ona kao takva kasnije ne vrijedi, čak i kada vratite raniji uobičajeni doseg.  

Koji su to razlozi ovakvog trenda i kako ih prevazići?

U članku objavljenom na LinkedIn stranici Sawraw Dasa, projekt menadžera iz Notionhive, navodi se tri  razloga zbog kojih bi mogao biti smanjen doseg i angažovanost na Facebooku, te tri savjeta koja vam mogu biti odgovor na ove promjene:

  • Promjene u algoritmima: Društvene platforme kontinuirano ažuriraju svoje algoritme, što sve češće dovodi do nepovoljnog utjecaja na organski doseg postova. Na primjer, Facebook je smanjio prikazivanje javnih postova a prioretizirao  sadržaja od prijatelja/ica i porodice.
  • Zasićenost sadržajem: Povećanje broja objava na društvenim mrežama dovodi do veće konkurencije pažnje korisnika/ca, što rezultira smanjenjem angažovanosti.
  • Promjene u ponašanju publike: Publika se može umoriti od konstantnog bombardovanja sličnim sadržajem, što dovodi do smanjenja interakcije.

S tim u vezi, kontakti sa publikom, korištenje Facebook grupa, te diversifikacija digitalne strategije mogu pomoći da se ovaj problem umanji.

  • Angažman publike: Smislenost interkacije između stranica i korisnika/ca postaje prioritet. One stranice koje komuniciraju sa svojom publikom kroz komentare, poruke i pravovremene odgovore obično imaju bolji doseg.
  • Koristite Facebook grupe: U grupama nije došlo do promjena algoritma, pa bi građenje niše kroz grupe moglo pomoći u dosegu vaših objava.
  • Diverzificirajte svoju digitalnu strategiju: Razmislite o diversifikaciji vaše digitalne strategije korištenjem drugih platformi društvenih medija, kao što su Instagram, Twitter, LinkedIn ili novi kanali. Proširite svoje djelovanje i dođite do raznolike publike.

Međutim, nisu samo promjene u algoritmima, zasićenost sadržajem i promjene u ponašanju publike te koje smanjuju doseg i angažovanost publike na Metinim društvenim mrežama (Facebook, Instagram).

Određene politički značajne teme, poput ratova, naročito rata u Palestini, dovode do cenzurisanja i onemogućavanja dijeljenja sadržaja koji u sebi sadrži određene riječi, poput riječi Hamas, čak i onda kada je sam sadržaj profesionalan i politički korektan.

Human Rights Watch je u svom izvještaju objavljenom krajem decembra prošle godine naveo da se događa sistemsko cenzurisanje palestinskog sadržaja na Instagramu i Facebooku.

„Između oktobra i novembra 2023. godine, Human Rights Watch je dokumentovao preko 1,050 slučajeva uklanjanja i drugih oblika suzbijanja sadržaja na Instagramu i Facebooku koji su objavili Palestinci i njihovi podržavaoci, uključujući sadržaj o kršenjima ljudskih prava. Human Rights Watch je javno tražio slučajeve bilo kakve vrste online cenzure i bilo kakvih stavova vezanih za Izrael i Palestinu. Od 1,050 pregledanih slučajeva za ovaj izvještaj, 1,049 je uključivalo miran sadržaj u podršci Palestini koji je bio cenzurisan ili na drugi način neopravdano suzbijan, dok je jedan slučaj uključivao uklanjanje sadržaja u podršci Izraelu.“ – navodi se u izvještaju.

Prema našim saznanjima, kroz rad sa partnerima iz regije Zapadnog Balkana, slične objave su također bile cenzurisane, te je primjetno da je sadržaj koji je uključivao određene fraze, poput „Gaza“, „Palestina“, „Hamas“, bio uklanjan ili ograničavan. U nekim slučajevima je zabilježena drastična razlika u dosegu vijesti, a u nekim slučajevima su sadržaji privremeno bili uklanjani.

Kroz analiziranje prijavljenih slučajeva cenzure, Human Rights Watch je identifikovao šest ključnih obrazaca cenzure, od kojih se svaki ponavlja najmanje 100 puta, uključujući:

  • uklanjanje postova, priča i komentara;
  • suspenzija ili trajno onemogućavanje računa;
  • ograničenja u pogledu mogućnosti angažovanja sa sadržajem – kao što su sviđanje, komentarisanje, deljenje i ponovno objavljivanje priča – za određeni period, u rasponu od 24 sata do tri mjeseca;
  • ograničenja mogućnosti praćenja ili označavanja drugih naloga;
  • ograničenja u korištenju određenih funkcija, kao što su Instagram/Facebook Live, monetizacija i preporuka naloga onima koji ne prate;
  • „zabrana u sjeni“, značajno smanjenje vidljivosti postova, priča ili naloga pojedinca, bez obavještenja, zbog smanjenja distribucije ili dosega sadržaja ili onemogućavanja pretraživanja naloga.

Upravo je u martu ove godine Nadzorni odbor donio odluku da se, recimo, prestane automatski označavati riječ „šehid“ kao nedozvoljen sadržaj. Odbor smatra da je Metin trenutni pristup terminu "šehid" u vezi sa pojedincima koji su označeni kao opasni preširoko i značajno i nesrazmjerno ograničava slobodno izražavanje.

Ovo su zaista ozbiljni problemi sa kojima se suočavaju korisnici društvenih mreža, a na određene profesije, poput novinarstva, ostavljaju dugoročne posljedice. Ovakve prakse mogu dovesti i do samocenzure u smislu neobjavljivanja ovakvog sadržaja kako bi se izbjegla ograničenja i smanjen doseg. Dugoročno, mogu ostaviti još ozbiljnije posljedice.

Najnovija ograničenja političkog sadržaja dodatno ograničavaju sadržaj

Najnovija ograničenja upravo potvrđuju tendencije Meta kompanije za suzbijanjem sadržaja koji su društveno značajni, pa je tako Instagram po zadanim postavkama uveo ograničavanje političkog sadržaja. S obizirom da se ove godine širom svijeta održavaju izbori, ova odluka može dodatno ograničiti protok informacija.

Prema Meti, ova promjena je uvedena kako bi „proaktivno“ prestalo da se preporučuje politički sadržaj objavljen na nalozima koje korisnici ne prate. Pa je Instagram postavio automatsku kontrolu „političkog sadržaja“ na „ograničeno“ na svim korisničkim nalozima. Da biste ovu opciju promijenili, svaki korisnik/ca mora ručno u postavkama to uraditi.

A koja je to, po njima, definicija „političkog sadržaja“?

U postu objavljenom prošli mjesec, Meta navodi da je „politički sadržaj“ onaj koji je potencijalno „povezan sa stvarima poput zakona, izbora ili društvenih tema“, a kada odete u postavke da uključite ovu opciju, navodi se malo drukčija, ali isto tako poprilično nejasna, definicija: "Politički sadržaj će vjerovatno spominjati vlade, izbore ili društvene teme koje utiču na grupu ljudi i/ili društvo u cjelini."

Tek nam ostaje da vidimo u praksi koji će to sve sadržaj biti blokiran i koliko će ovo utjecati na novinarstvo. Shodno dosadašnjim nejasnim odlukama vezanim za politički sadržaj, uključujući i sadržaj vezan za rad u Gazi, ova odluka ne obećava ništa dobro i sigurno će ostaviti dugotrajne posljedice na informisanje publike kroz društvene mreže. 

Kako omogućiti vidljivost političkog sadržaja na vašim Instagram i Threads nalozima

Ukoliko želite uključiti opciju dolaska „političkog sadržaja“, to možete učiniti na sljedeći način:

slika slika2

Ocijenite kvalitet članka