Refleksija globalnog trenda prisutna je i kod novinarki na Balkanu koje doživljavaju više online napada nego njihove kolege. Brojke koje potvrđuju ovu tvrdnju mogu se naći u mnogim anketama i analizama. Polovina ključnih medijskih partnera BMAP Forwarda izjavila je da su doživjeli neki oblik nasilja na internetu, od kojih je većina bila usmjerena na novinarke i žensko osoblje. U najnovijoj studiji koju je u Sjevernoj Makedoniji sprovela Platforma za istraživačko novinarstvo i analize – PINA uz podršku Misije OSCE-a u Skoplju, čak 81,6% od 103 ispitane novinarke suočilo se sa online uznemiravanjem. Prema riječima novinarki, motiv uznemiravanja najčešće je bio objavljivanje novinarskih tekstova usmjerenih na centre moći ili objavljivanje novinarskih tekstova o društvenim zbivanjima koji su bili kritični prema vlasti. Ovo stanje se može primijeniti na mnoge BMAP Forward partnere jer oni, kao nezavisni mediji, služe javnom interesu koji nije uvijek u skladu sa programima vlasti i/ili političkih partija na Zapadnom Balkanu. Internews radi s medijima čiji su ženski timovi ciljano napadnuti na internetu primarno na osnovu njihovog spola. U anketi koja je sprovedena u svrhu ove studije, dobili smo odgovore da su gotovo sve novinarke doživjele neku vrstu digitalnog uznemiravanja, prijetnji na internetu, mizoginih komentara itd. Ti napadi se najčešće dešavaju na društvenim mrežama, ali tabloidne publikacije kao i pojedini predstavnici političkih partija, državnih institucija i/ili javnih ličnosti na Balkanu također izražavaju otvorene prijetnje i uvredljive komentare na račun novinarki. Klevetničke kampanje, negativan prikaz i diskriminatorni pristup novinarkama prisutan je i na nekim TV stanicama na Balkanu.
U studiji, čije dijelove možete pročitati na Balkansmedia, autorice su već citirale neke nalaze trogodišnje globalne studije o rodno zasnovanom online nasilju nad novinarkama koju je proveo ICFJ i uz podršku UNESCO-a. U zajedničkom istraživanju koje pokriva 15 zemalja u različitim delovima svijeta, istraživači/ce su uključili i Srbiju. Autori/ce poglavlja koji analiziraju studiju slučaja Srbije, između ostalog preporučuju šta bi novinske organizacije trebalo da rade:
- Pozabavite se mizoginim kulturama redakcija koje produbljuju uticaje rodno zasnovanog nasilja na internetu nad novinarkma.
- Podsticati i izgraditi holističku i rodno osjetljivu kulturu sigurnosti unutar medijskih organizacija (npr. sigurnosni protokoli, smjernice i pristup uslugama podrške) kako bi se uhvatili u koštac sa hibridnim prijetnjama.
- Raditi zajedno na suzbijanju kampanja klevete protiv novinarki kroz istraživačko novinarstvo i inicijative solidarnosti.
- Obezbijediti specifične resurse i mehanizme za uključivanje novinarki na ranjive pozicije: freelance novinarke, istraživačke novinarke, lokalne reporterke, pokrivanja osjetljivih tema, itd.
Postoje različite inicijative za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja na internetu – od Akcionog plana UN-a o sigurnosti novinara/ki i Direktive o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, do kompleta alata kao što je Safe Sisters Toolkit koji su razvili Internews i Defend Defenders. Projekt BAMP Forward uvrstio je digitalnu sigurnost i rodno zasnovano nasilje na internetu među svojim prioritetima i razvija dalje korake da konkretno odgovori na ovaj problem među svojim partnerima.
***
Studija „Rodna ravnopravnost u medijima“ nastala u okviru Programa podrške medijima na Balkanu: održivi razvoj kroz unapređenje otpornosti i organizacijskih sposobnosti (BMAP Forward) želi odgovoriti na potrebe koje su izrazili ključni medijski partneri za unapređenje politike i prakse rodne ravnopravnosti i inkluzije. Autorice ove studije Danica Ilić, Vanda Kučera i Armina Mujanović, analizirale su zahtjeve ključnih medijskih partnera BMAP Forwarda, kao i njihov učinak, nudeći neka rješenja i preporuke za dugoročno, značajno unapređenje u oblasti rodne ravnopravnosti u medijima.
Pročitajte prethodne članke:
Rodna ravnopravnost u medijima: prvi dio
Rodna ravnopravnost u medijima (2 dio): Globalni ciljevi za rodnu ravnopravnost
Rodna ravnopravnost u medijima (3 dio): Podzastupljenost roda i stereotipi u lokalnom kontekstu
Rodna ravnopravnost u medijima (4 dio): Zašto je raznolikost dobra za biznis
Rodna ravnopravnost u medijima (5 dio): Medijski pejzaž BMAP FORWARD partnera
