Bez obzira na to da li se izreka da „slika vrijedi više od hiljadu riječi“ može u potpunosti primijeniti u novinarstvu, njihova vrijednost je neosporna. Fotografije, kao i drugi vizualni elementi, sastavni su dio gotovo svake priče. Međutim, u slučaju da se fotografijom želi „uhvatiti“ šire geografsko područje, to neće biti moguće korištenjem običnih fotoaparata.
U ovim slučajevima, kao odličan alat za vizualizaciju gotovo svih vrsta priča na kojima radite, satelitske snimke mogu poslužiti kao vrlo moćan alat. One pružaju živopisne ilustracije koje će vašoj publici pomoći da priču smjeste u odgovarajući kontekst, omogućavajući im tako njeno bolje i lakše razumijevanje. Njihov potencijal je posebno velik u polju istraživačkog novinarstva, iako imaju široku primjenu u izvještavanju o temama kao što su konflikti, klimatske promjene, požari, izbjeglice, ilegalni rudnici, ilegalna trgovina (ljudima i robom), ali i brojnim drugim.
Razlog za to leži u činjenici da su satelitske slike najlakši način prikazivanja toka vremena i promjene izgleda okoliša koje su se desile u određenom periodu, ali i prikazivanja cijelog područja na kojem se desila, ili dešava radnja vaše priče.
Načini korištenja satelitskih snimaka u novinarstvu
Korištenje satelitskih snimaka u izvještavanju se posebno pokazalo učinkovitim za vrijeme pandemije koja je novinarima/kama, ali i svima drugima, ograničila mogućnost kretanja i putovanja, što je gotovo u potpunosti onemogućilo izvještavanje sa terena. Jedno od efikasnih riješenja koje je nadomjestilo ovaj jaz između novinarstva i izvještavanja sa terena, smanjen je korištenjem upravo satelitskih snimaka.
Satelitske slike su mnogo više od jakog vizuelnog pomagala u pripovijedanju (iako su one svakako i to). One ne samo da služe kao pouzdan izvor podataka za novinare/ke, nego su vrlo često nezamjenjiv primarni izvor podataka – što znači da su podaci originalni i sakupljeni od strane samog/e novinara/ke, a ne preuzeti od sekundatnog izvora.
Niels de Hoog je razvio projekat pod nazivom SatelliteJournalism.com, u cilju osiguravanja izvora koji će pomoći novinarim/kama u radu sa satelitskim podacima, bilo da je riječ o objašnjavanju kako pronaći priče u satelitskim snimcima, ili procijeniti najbolje prakse. Iako je primjena satelitskih snimaka vrlo široka, de Hoog je predstavio devet načina na koje se oni najefektivnije mogu koristiti u novinarstvu. U nastavku donosimo kratak pregled svakog od njih:
- Prije/poslije - najčešći način korištenja satelitskih snimaka kako bi se prikazalo stanje prije i poslije nekog značajnog događaja koji je utjecao na promjenu krajoloka na mjestu događaja;
- Geolokacija - Pronalaženje lokacije na kojoj je slika ili video snimljen često se oslanja na identifikaciju znamenitosti i prirodnih karakteristika krajolika i njihovo usklađivanje sa satelitskim fotografijama.
- Neoborivi dokaz (Smoking gun) - iako je korištenje satelitskih snimaka u pronalaženju ključnih dokaza i povezivanju osoba sa mjestom zločina vrlo ograničeno s obzirom na nisku kvalitetu slika, nekada je to ipak moguće. U istrazi koju je sproveo The Associated Press, novinari su uspjeli dobiti satelitsku fotografiju susreta između dvije ribarske koćarice i teretnog broda, što je bila karika koja im je nedostajala da dokažu rašireno ropstvo u ribarskoj industriji.
- Potvrđivanje/rekonstrukcija - satelitski snimci se mogu koristiti za rekonstrukciju važnih događaja, ili za provjeravanje i potvrđivanje da li su se uopće desili. Kada je ukrajinski putnički avion oboren iznad Irana, tim za vizuelne istrage New York Timesa koristio je satelitske fotografije da rekonstruiše događaje koji su se odigrali te noći. Također su koristili geolokaciju kako bi potvrdili da su snimci koji su se pojavili na društvenim mrežama zaista iz incidenta.
- Prisustvo/odsustvo - nekada je prikazivanje da li je nešto prisutno ili odsutno sve što priča treba, ako je to što želite prikazati dovoljno veliko da se prikaže na satelitskoj slici. Pandemija koronavirusa možda izgleda kao tema o kojoj se ne može izvještavati uz pomoć satelitskih snimaka, ali njeni efekti na uobičajni način života se mogu vidjeti odsustvom saobraćaja i gužve koji je zabilježen u martu 2020. godine.
- Poređenje - Satelitski podaci se mogu koristiti za poređenje različitih područja o stvarima kao što su zagađenje zraka, vegetacijski pokrivač ili gustina naseljenosti urbanih sredina.
- Ilustracija/razmjer - ako želimo izvještavanje o mjestu nekog događaja obogatiti pratećom fotografijom, nekada je to moguće samo korištenjem satelitskih slika. Jedan od primjera je incident u kojem se džinovski brod zaglavio u Sueskom kanalu. Satelitski snimci pokazali su kako je brod bio smješten između dvije strane kanala, te su istakle veličinu broda u odnosu na veličinu plovnog puta.
- Mapiranje utjecaja na okoliš - ovo je jedan od najčešćih načina korištenja satelistkih snimaka jer omogućava kreiranje jasne slike promjene okoliša nastalim požarima, sječom šuma i drugim sličnim faktorima;
- Mapiranje infrastrukturnih promjena - sa današnjim satelitskim snimcima visoke rezolucije moguće je otkriti i pratiti promjene u infrastrukturi koju je izgradio čovjek. U teško dostupnim područjima ili mjestima na kojima je novinarima zabranjen ulazak, ovo bi mogao biti jedini način da saznate šta se dešava na terenu.
U radu „Satellite Journalism - The Big Picture: Newsgathering applications of emerging satellite technology“ (Satelitsko novinarstvo – velika slika: Primjena nove satelitske tehnologije za prikupljanje vijesti), Mark Corcoran istražuje pitanja vezana za potencijal satelitskog prikupljanja vijesti za novinare/ke, provjeravanje autentičnosti slika preuzetih od trećih lica; pitanja vezana za cenzuru, znanja koja su potrebna za tumačenje slika, te sigurnosna pitanja i odgovornosti novinara/ki koji u svom radu koriste satelitske snimke. Zaključci do kojih je došao, između ostalog potvrđuju da satelitske slike omogućavaju novinarima/kama moćan alat pripovijedanja. Kao neke od najefektivnijih primjena u pričama izdvaja:
Izvještavanje o događajima koji su na udaljenim, visokorizičnim ili nepristupačnim lokacijama - kao što je razvoj nuklearnog oružja Sjeverne Koreje, ili uništavanje zajednica Rohingya u Myanmaru;
Istraživačko izvještavanje – kao što je Pulitzerom nagrađena istraživačka priča novinara agencije Associated Press, koji su razotkrili nasilne prakse ribarske industrije u jugoistočnoj Aziji i doveli do oslobađanja više od 2.000 robova.
Verifikacija podataka, slika i sadržaja društvenih medija prikupljenih na terenu – Bellingcat-ovo istraživanje u kojem su potvrdili da je video u kojem ukrainski vojnici maltretiraju ženu montiran.
Gdje početi?
Prema nekim iskustvima novinara koji u svom radu redovno koriste satelitske snimke, Google Earth, Sentinel Hub i NASA-in Worldview su odlična mjesta za početak. Svi oni omogućavaju besplatan pristup satelitskim snimcima visoke rezolucije. Način na koji ćete koristiti satelitske podatke zavisit će od vašeg izvještavanja, ali uvijek je dobro pristupiti mu kao i svakom drugom izvoru podataka, da potvrdite ono što se već dogodilo ili da svoju priču obogatite podacima i smjestite u određeni kontekst.
Mark Doman, novinar i digitalni producent unutar ABC-ovog Digital Story Innovations tima, u razgovoru o osnovama korištenja satelitskih snimaka u istraživanju, za journalism.co.uk, kazao je da prvi korak treba biti pronalaženje inspiracije. „NASA i ESA redovno objavljuju nevjerovatne slike sa svojih satelita, a brzi pregled njihovih arhiva trebao bi pokrenuti kreativne sokove. Grupa za građansko novinarstvo Bellingcat je odlično mjesto za provjeru istraga pomoću satelitskih snimaka, a također imaju i neke sjajne resurse za novinare“, savjetuje Doman.
Iako je polje korištenja satalitskih slika u novinarstvu gotovo neograničeno, za početak je dovoljno poslušati ove savjete i napraviti prvi korak. Nakon toga, samo cijeli svijet je vaš – možda ne doslovno, ali uz korištenje nekih od navedenih alata to se čini kao vrlo moguće.
