Kad se izvještava o udarnim vijestima (breaking news), možemo biti preplavljeni novim informacijama.
Prema definiciji udarne vijesti su vijesti o događajima koji su se dogodili vrlo nedavno ili su u toku.
Problem je u tome što su vijesti o udarnim događajima obično najhaotičnije i zbunjujuće ih je pokriti. I prečesto, mediji koji žure da budu prvi na kraju prijave stvari koje se pokažu pogrešnima.
Mediji se kontinuirano ažuriraju i izvještavaju o priči, naši feedovi na društvenim mrežama pune se slikama, videozapisima i svim vrstama različitih tvrdnji i teorija, a u razgovorima koje vodimo s drugima može biti nagađanja ili dezinformacija.
Međutim, važno je zapamtiti da čak i najpouzdaniji izvori mogu pogriješiti u vezi sa informacijama ili događajima.
Udarne vijesti najčešće govore o nekom iznenadnom događaju o kojem se do tog trenutka nije znalo mnogo.
Zbog brzine izvještavanja o udarnim vijestima, greške se događaju posebno u situacijama visokog pritiska. Mediji mogu reći da je nešto činjenično na osnovu netačne interpretacije ili informacija koje su dobili u tom trenutku a koje se kasnije ispostave kao pogrešne. Zbog toga je oprez prilikom izvještavanja o udarnim vijestima krucijalan.
Iako društveni mediji mogu biti odličan alat za razmjenu stvari koje tradicionalni mediji možda nisu znali, to je mjesto na kojem će ljudi nagađati o tekućim pričama. Drugi će namjerno dijeliti lažne vijesti.
Tačno i potpuno izvještavanje o informacijama može biti posebno izazovno u situacijama udarnih vijesti.
Na šta obratiti pažnju
Radio Television Digital News Association predlaže primjenu sljedećih standarda za pokrivanje udarnih vijesti:
- Novinari bi trebali razumjeti priču. Postavljati širok spektar pitanja. Pitati da li su informacije potvrđene i/ili provjerene? Ko je potvrdio priču? Kako to utječe na društvo?
- Utvrdite svoje kriterije za prikazivanje najnovijih vijesti na društvenim mrežama, na mreži i u eteru, uključujući indeksiranje vijesti. Šta zajednica treba da zna? Postoji li pitanje javne sigurnosti ili rizik? Ko su zainteresirane strane? Procijenite priču iz široke perspektive kako biste osigurali da tim bude pružen najrelevantniji sadržaj s kontekstom. Koji je standard za prekidanje programiranja? Da li se mijenja iz jednog vremenskog perioda u drugi? Jednom kada prekinete programiranje, kako možete izbjeći nagađanja i ponavljanja.
- Utvrdite kako vaše pokrivanje može informisati i upozoriti javnost bez izazivanja panike ili nepotrebnog alarma. Budite činjenični i oduprite se špekulacijama. Kada koristite društvene medije, važno je podsjetiti svoj tim da ne govori ništa što ne bi rekli u eteru.
- Emitiranje uživo, bilo u eteru ili putem društvenih medija, nosi posebne rizike.
- Provjerite sav sadržaj koji generiraju korisnici, uključujući slike, video zapise i informacije prije stavljanja u eter.
- Novinari bi trebali razmotriti štetu nanesenu prijavljivanjem imena žrtava, povređenih ili umrlih prije nego što voljeni budu obaviješteni. Kada obavljaju razgovore uživo sa svjedocima tokom većeg događaja, novinari/ke bi trebali upozoriti one sa kojima je unaprijed obavljen razgovor da ne spominju određena imena poginulih ili povrijeđenih, osim ako informacije nisu potvrđene i porodice obaviještene.
- Voditelji i izvještači trebali bi ostati mirni u eteru i na mreži.
- Ako niste sigurni u autentičnost pozivatelja/ica u program, pronađite nekoga u redakciji ko može dalje istraživati valjanost izvora. Ako odlučite da uživo krenete s pozivom, podsjetite pozivatelja/icu da ne koristi imena osoba u eteru i da niko ne identifikuje nikoga kao osumnjičenog ili žrtvu tokom razgovora.
- Budite pažljivi koji jezik koristite
Udarne vijesti mogu biti uznemirujuće, pa je veoma važno da svaka medijska organizacija obrati pažnju na mentalno zdravlje svojih novinara/ki, te da uvijek imaju tim od nekoliko novinara/ki koji će moći pratiti i mijenjati jedni druge u izvještavanju uživo.