Dobra vijest je loša vijest.
Tako bi se mogla definirati filozofija kojom se mnogi mediji na našim prostorima vode. Crna kronika, terorizam, nesreće, siromaštvo, korupcija i pljačka su atraktivne teme jer privlače pažnju i klikove.
U ovoj tvrdnji postoji jedna neistina.
Mediji ne biraju isključivo negativne vijesti, nego čitatelji/ice više reagiraju na negativno. Istraživanje koje su proveli Marc Trussler i Stuart Soroka sa Sveučilišta McGill u Kanadi, pokazalo je da ljudi češće biraju negativne vijesti. Negativna pristranost (kako se ova pojava u psihologiji definira) u istraživanju je pokazala da ljudi brže reagiraju na riječi „rak“ „bomba“ ili „rat“ nego na riječi „beba“, „osmijeh“ ili „zabava“.
S jedne strane imamo veliki broj klikova na negativne vijesti, s druge potrebu da se o negativnim pojavama izvještava.
Kako naći pravu mjeru ako smo svjesni da će čitatelji/ice i u budućnosti reagirati na negativno? Možda je rješenje u solution novinarstvu!
Šta je solution novinarstvo?
Solution novinarstvo je način izvještavanja koji donosi probleme i odgovore na društvena pitanja. Priče o rješenjima objašnjavaju kako i zašto odgovori djeluju ili ne djeluju. Cilj ovakvog novinarskog pristupa je predstaviti ljudima pouzdaniji, cjelovitiji pogled na određene probleme i pitanja.
Solution journalism network definira ovaj oblik izvještavanja kao strogo izvještavanje o društvenim problemima i njihovim rezultatima. Ovakvim se pristupom čitateljima/icama nudi upravo ono što većini vijesti u današnjim medijima nedostaje, a to su odgovori na pitanja:
- kako ljudi reagiraju na probleme
- kako pronaći rješenje koje funkcionira u određenim okolnostima.
Prema izvještaju RISJ Digital News Report 2019, 32% čitatelja/ica širom svijeta kaže da aktivno izbjegavaju vijesti. Ova stopa porasla je za 3% u odnosu na 2017. godinu. Glavni razlozi za izbjegavanje vijesti među čitateljima su:
- Zato što negativno utječe na moje raspoloženje (58%),
- Ne osjećam da bih mogao učiniti bilo što (40%),
- Ne mogu vjerovati da je to istina (34%).
Anketa publike koju je proveo BBC World Service pokazala je da 64% ljudi mlađih od 35 godina želi da vijesti pruže rješenja za probleme, a ne samo informiranje o određenim problemima.
Navedeni problemi i strahovi čitatelja/ica su ujedno argumenti za veću zastupljenost solution novinarstva u medijima. Pored želje za pozitivnijim vijestima, postoje situacije kada želimo znati rasplet i rješenja određenih afera, problema, događaja. Vrlo često nakon početne lavine informacija priča se zaboravi, a čitatelji/ice ostaju uskraćeni za informacije koje će možda u budućnosti mijenjati život ili funkcioniranje društvene zajednice.
Kako će redakcijama koristiti solution novinarstvo?
Da solution novinarstvo nije još jedan trend u nizu potvrdilo je istraživanje Centra za medijski angažman (Sveučilište Teksas u Austinu). U istraživanju su korištena dva ranije objavljena novinska članka, jedan o obrazovnom programu iz NPR-a i jedan o kaznenom pravosuđu iz The Guardiana. Istraživači su stvorili pet verzija svakog članka, a svaka verija je podrazumijevala:
- Problem.
- Problem i rješenje.
- Problem, rješenje i implementacija rješenja.
- Problem, rješenje, implementacija rješenja i rezultati.
- Problem, rješenje, implementacija rješenja, rezultati i uvidi za budući rad.
Sudionici/e koji/e su pročitali/e članak s rezultatima i uvidima smatrali su da su bolje obaviješteni od onih koji su čitali samo o problemima.
Sudionici/e koji/e su pročitali/e članak sa svih pet komponenti više su vjerovali da postoje načini za učinkovito rješavanje problema od onih koji su samo čitali o problemu i rješenju.
Pored toga, sudionici/e su izrazili veću spremnost za čitanje dodatnih članaka o problemu ako su čitali verziju sa svih pet komponenti od onih koji su samo čitali o problemu.
Ovakav pristup novinarstvu i uvođenje nekih promjena u redakciju može pomoći da se sadržaj istakne u moru informacija koje se isključivo bave problemima. Publika želi biti informirana, ali pored toga želi znati kako će određene pojave utjecati na njihov život i rad, a upravo to solution novinarstvo može ponuditi.
Promjena načina na koji će mediji kreirati vijesti možda može promijeniti percepciju čitatelja/ica da su sve vijesti negativne i da su oni bespomoćni.
Kako stvarati dobro solution novinarstvo?
Opasnost za solution novinarstvo može biti gubitak objektivnosti koje će završiti kao pristrasnost, zagovaranje i podržavanje određenih ljude ili organizacija.
Lucie Černá iz Solutions Journalism CEE, preporučuje primjenu nekoliko principa:
- Ne samo osoba, već odgovor na problem i objašnjenje kako se to dogodilo.
Ljudi nisu heroji u pričama solution novinarstva nego pokretači promjena. Naglasak treba biti stavljen na ono što su ljudi učinili, posljedice njihovih postupaka i na to je li njihov pristup ponovljiv. - Navedite dokaze o učinku i provjerite učinkovitost predloženog rješenja.
Vrijednost solution novinarstva je u prezentiranju primjenjivog znanja. Najbolje rezultate donose priče o uspjehu koje ističu primjenjivost tog uspjeha u različitim kontekstima. Priče o neuspjehu također mogu biti korisne, jer je važno da publika zna što su neki pokušali i koje se lekcije mogu naučiti iz tih nastojanja. - Nastojte pomoći drugima da nađu odgovore, ne samo inspiraciju.
Dajte više praktičnih detalja o tome kako primijeniti predloženo rješenje i gdje ljudi mogu potražiti odgovore. - Raspravite o ograničenjima ili upozorenjima odgovora.
Ne očekuje se da svima pružite savršeno rješenje, jer takva rješenja ne postoje. Ako razgovarate o ograničenjima i rizicima to priču čini vjerodostojnijom.
Šok i strah su emocije koje kod ljudi izazivaju najbrže reakcije. Naslovi vijesti koji izazivaju ovakve emocije nisu iznimka. Ako su mediju potrebni brzi rezultati koji su atraktivni oglašivačima, onda su crna kronika i skandali dobar način. Ovakav pristup često prati gubitak povjerenja publike jer instant pristup ima instant rezultat.
Ponuditi čitateljima/icama perspektivu u kojoj će vidjeti da postoji rješenje, a moći će procijeniti kakva je njihova uloga u kreiranju rješenja, može biti način stvaranja vjerne publike koja vjeruje mediju.
