Danas većina ljudi ima manje strpljenja i pažnje od zlatne ribice. Sve je to uzrokovano i činjenicom da živimo u doba hiperinformiranosti sa stalnim porastom različitih sadržaja koji se nude.
Uz to mediji žive od oglasa čiji rezultati ovise o pažnji dekoncentriranih čitatelja/ica.
Prema istraživanju kompanije Sovrn, 20% korisnika interneta blokira oglase. Prema navodima Informa grupe, izdavači u cijelom svijetu mogu izgubiti 35 milijardi dolara do 2020. godine zbog blokera oglasa.
Kako u ovakvim uvjetima pomiriti kvalitetu, zaradu i opstanak medija?
Odgovor bi mogao biti sponzorirani sadržaj.
Šta je sponzorirani sadržaj
Sponzorirani sadržaj, kako navodi vodič Interactive Advertising Bureau-a, pokušava "isporučiti plaćene oglase koji su toliko kohezivni sa sadržajem stranica, asimilirani u dizajn i u skladu s platformom da čitatelji/ice jednostavno smatraju da sadržaj tu i pripada."
Bez banera, bez skočnih prozora, bez video oglasa. Čitateljima/icama se nudi onaj tip sadržaja koji u određenom mediju inače mogu čitati, uz jednu razliku. Potrebno je naglasiti da se radi o sponzoriranom sadržaju.
Primjer sponzoriranog sadržaja koji sadrži TAG promo, kategoriju “sponzorirani sadržaj” te ime kompanije koja je sponzor čitali smo na portalu Klix.ba. Temao kojoj se govori u tekstu podjednako je aktualna u svijetu i u regiji. Riječ je vijesti da je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) jedan elektronski duhanski proizvod deklarirala kao proizvod modifikovanog rizika. Za ovakve informacije sigurno postoji zainteresirana publika.
S druge strane, imamo sadržaj također objavljen na portalu Klix.ba, u istoj kategoriji “Biznis”, ali se ne radi o sponzoriranom, već o uredničkom sadržaju.
Bez posebne analize možemo zaključiti da oba teksta sadržavaju iste elemente i jednaku kvalitetu sadržaja. Uz napomenu da su transparentnost i etički standardi novinarstva zadovoljeni navođenjem kada se radi o sponzoriranom sadržaju.
Sponzorirani sadržaj živi na web stranici izdavača. Najčešće ga pišu zaposlenici izdavača, tako da članak u potpunosti odgovara tonu i glasu ostatka sadržaja koje medij objavljuje.
Zašto medijima treba sponzorirani sadržaj
Istraživanja pokazuju da između 13 i 30% internet korisnika u cijelom svijetu blokira oglase uz pomoć specijaliziranih softwarea.
Mediji dobar dio svoje zarade temelje upravo na prikazivanju različitih oglasa. Uz prikazivanje oglasa važno je i aktiviranje piksela za praćenje korisnika/ca. Blokeri oglasa sprječavaju učitavanje u oba slučaja. To znači da medij ne može ostvariti prihod od oglasa za sesiju korisnika/ce koji koristi bloker oglasa jer ta “impresija” (koju analitika web stranice bilježi) uopće ne postoji.
Da bi medij uspio zaraditi i vratiti (nemala) sredstva koja se ulažu u kreiranje sadržaja, sve više se koristi sponzorirani sadržaj. Istraživanje koje je kompanija eMarketer provela 2018. godine pokazuju da je sponzorirani sadržaj izdavačima postao glavni izvor prihoda, sa čak 60% udjela.
Sponzorirani sadržaj čini se kao savršeno rješenje jer nema nijedan od nedostataka digitalnih oglasa. Cilj sponzoriranog sadržaja nije ometanje, iritiranje, gnjavaža, cilj je angažirati ljude. Chris Rooke, stariji potpredsjednik za strategiju i poslovanje kompanije Nativo, objasnio je da je brendirani sadržaj napravljen s namjerom da utječe na "percepciju, afinitet i obzirnost potrošača." Ono što razlikuje sponzorirani sadržaj od tradicionalnih TV spotova ili tiskanih oglasa je to da će "sadržaj" pokušati isporučiti nešto što će ciljna publika prepoznati kao vrijednost.
Da bi bio učinkovit i postigao cilj koji je potreban mediju i oglašivaču, ali prije svega koji je potreban čitateljima/icama, sponzorirani sadržaj mora biti isti kao i nesponzorirani.
Osnovni elementi kvalitetnog i dobrog sadržaja ne smiju ni u jednom trenutku biti zanemareni da bi se podilazilo oglašivačima. U protivnom, gubite povjerenje publike koja ionako postaje sve više sumničava kada je u pitanju povjerenje u medije.
Sponzorirani sadržaj i etika
Skupina autora koja je 2016. godine provela istraživanje o transparentnosti sponzoriranog sadržaja u medijima navodi da je komercijalizacija vijesti sporna unatoč vitalnoj ulozi oglašavanja.
Prema Kodeksu za tisak i online medije Vijeća za tisak BiH “reklame, političke reklame i sponzorirani članci i dodaci moraju biti razdvojeni od uredničkog sadržaja i jasno označeni kao ono što jesu.
Sponzorirani materijali moraju jasno ukazivati na izvor sponzoriranja.”
Ako sadržaj donosi informacije koje su potrebne i korisne, financiranje sadržaja ne predstavlja obmanjivanje javnosti, neetičnost i nedostatak transparentnosti.
