Šta je to deep i dark web i kako ga mediji mogu koristiti?

25.06.2020. / 09:23

Internet je jedno veliko i nepregledno prostranstvo. Vjerovatno to već odavno znate. Ipak, veliki broj ljudi kada pomisli na internet, pomisli na neke standardne stvari poput pretraživanja, društvenih mreža, kupovine preko interneta, web portala, slušanja muzike i slično. Ono što je zapravo istina kada je u pitanju internet jeste da je ovo samo jedan mali dio njegovog prostranstva. Dio koji većina ljudi doživljava kao internet nazivamo „surface“ ili u prevodu  „površinski internet“ ili „vidljivi internet“, i prema procjenama ima preko pet milijardi stranica. Pored „vidljivog interneta“, postoje i druga dva dijela interneta o kojima se rijetko govori. U pitanju su „deep web“ i „dark web“. 

Tipični pretraživači poput Googlea, Yahoo ili Binga daju pristup samo malom dijelu interneta, Britannica.com navodi da je taj pristup oko 0,03 %. Ovaj procenat je upravo ono što se naziva vidljivim dijelom interneta, a do njega se dolazi indeksiranim stranicama na kojima su web pretraživači programirani za pronalaženje baš ovog dijela informacija. Drugim riječima, ako Google ne može pronaći ono što tražite, vjerovatno je da je još uvijek tu na World Wide Webu, samo je na teže dostupnom mjestu, Deep ili Dark webu.

Danas govorimo malo više o tome šta jesu deep i dark web, šta govore o digitalnoj sigurnosti, te kako mogu biti korisni za medije.

Deep web

Skriveni dio interneta se prvobitno zvao upravo tako „Hidden Web", da bi kasnije, 2001. godine nazvan Deep web. Njegova glavna karakteristika je raširenost informacija.

Deep web, „skriveni“ ili „nevidljivi“ internet je deo World Wide Weba kojem se može pristupiti preko standardnih internet preglednika, ali kojeg glavni pretraživači nisu indeksirali. Deep web se sastoji od velikog broja baza podataka, mail servisa, online bankarskih servica i drugih koji su zaštićeni šiframa. Postoje razni razlozi zašto se neindeksiraju u vidljivom dijelu interneta, poput neadekvatne konfiguracije stranica ili servisa, ponekad su i namjerno izostavljene iz pretraga, potrebni su različiti zahtjevi za registraciju ili neka druga ograničenja pristupa sadržaju. 

Dobar primjer dokumenata koji se nalaze na deep webu jeste kada, recimo, tražite neku knjigu koja vam je potrebna za neki tekst i u standardnim pretraživačima ne naiđete na rezultate. To je jer podaci koji su vezani za tu knjigu nisu indeksirani, pa se nalaze na deep webu. Da biste dobili više podataka upravo o toj knjizi bit će potrebno da se spojite na stranicu knjižare, te u njihovom pretraživaču upišete potrebne podatke. 

Još jedan primjer koji vam može više dočarati šta zapravo predstavlja deep web jeste imenik kojem ne možete pristupiti direktno sa standardnih pretraživača, već morate otići na određenu stranicu, recimo telecom kompanija. Jedino preko tih sajtova možete dobiti podatke o određenom broju telefona.

Dakle, na deep webu se nalaze podaci i sadržaj koji je nevidljiv na direktnim pretraživačima ali nisu teško dostupni. Deep web nije nešto posebno mističan, niti ilegalan. 

Razumijevanje deep weba je važno, prije svega kako biste znali da postoji još veliki broj podataka do kojih kao novinar/ka možete doći. Pristupanjem nekim stanicama preko upisivanja svojih podataka – mail, šifra, ili bilo koji drugi podatak, pristupate deep webu. Ovo jeste dobro jer bi bilo zaista čudno da svako može da upiše vaše ime i prezime u pretraživač i da dobije sve podatke o vama. Deep web služi kako bi se zaštitili podaci i privatnost od dostupnosti onima koji bi željeli te podatke da iskoriste.

Deep Web je osnovni alat koji služi novinarima/kama za pristupanje određenim informacijama koje nije moguće pronaći na regularnim pretraživačima.

Dark web

Dark web, sa druge strane, pripada najdubljem i najcrnijem dijelu interneta. Često se za njega vežu negativne konotacije, kako zbog imena „dark“ tako i zbog činjenice da se često koristi u ilegalne svrhe. To je dio interneta koji se sastoji od web stranica koje postoje samo u mrežama koje su kriptovane i koje se ne mogu nikako pronaći generalnim pretraživanjem i standardnim pretraživačima poput Googlea.

Odlazak na dark web zahtijeva dosta znanja o funkcionisanju interneta, potrebni su vam dodatni alati za „kopanje“ u internet sferi i svakako namjera zbog koje to radite.

Godine 2015. osnivač stranice Silk Road je osuđen na doživotni zatvor zbog činjenice da je njegova stranica radila preko interneta sa crnim tržištem. Tokom aktivnosti stranice, preko 100.000 ljudi je koristilo stranicu za različite ilegalne radnje na crnom tržištu. Dark web često koketira sa ilegalnim radnjama, te vladine sigurnosne agencije pokušavaju da dođu do ovih ilegalnih radnji kako bi zaustavili širenje crnog tržišta.

Najčešće se ulazi preko nekih TOR servisa, budući da oni prebacuju saobraćaj sa jednog mjesta na drugo, pa pružatelji internet usluga (ISP) ne mogu da otkriju koje ste stranice posjećivali, dok s druge strane posjećene stranice nemaju informacije o vašoj fizičkoj lokaciji. Više o TOR-u smo pisali ranije u tekstu The Onion Ruter za sigurne i anonimne aktivnosti na internetu. Pored Tor-a postoje i neki drugi servisi koji se koriste za pristup, poput I2P, Whonix, Subgraph, Tails

Kada govorimo o tome da li je ili nije dark web ilegalan, ovisi kako ga posmatrate. Dark web je veoma korisno mjesto za osobe  ali i novinare/ke koje žive u diktatorskim režimima i nemaju slobodan pristup internetu. 

Spajanje na dark web ne znači da kršite zakon ali na dark webu možete prekršiti zakon čak i slučajnim klikom na neke linkove, zato budite oprezni.

Šta je potrebno da novinari/ke znaju?

Deep i dark web su važni za novinare/ke, pogotovo za države sa diktatorskim režimima, jer pomoću njega komuniciraju sa ostatkom svijeta na siguran način. Isto tako, postoji dosta informacija koje nisu ilegalne ali koje se zbog određenih razloga nalaze na deep i dark webu, poput različitih koruptivnih radnji koje bi kompromitovale vlast. Važnost odlaska novinara/ki na dark web u ovom slučaju bi značila dolazak do vrijednih informacija od društvenog značaja. Još prije sedam godina je izašao priručnik Deep Web for Journalists: Comms, Counter-surveillance, Search koji detaljno govori kako novinari/ke mogu da koriste deep web i na šta trabaju da obrate pažnju.

Imajte u vidu da je vaša sigurnost najvažnija. Kada pristupate bilo kojem dijelu interneta, bio to vidljivi, deep ili dark web, uvijek obratite pažnju kako im pristupate. Da li koristite sigurne pretraživače, razmislite o alternativnim opcijama pretaživanja o kojima smo nedavno pisali, te obavezno koristite TOR ili neki drugi preporučeni servis.

Kada se spajate na dark web, preporuka je svakako da odete direktno i na Hidden Wiki, verziju Wikipedie za dark web na kojoj možete pronaći različite posložene tematski kategorije, ali upozoravamo da su tu razne kategorije i pazite na šta klikate. Ne postoji stopostotna zaštita, tako da što se bolje pripremite i koristite sve pomenute alate, više ćete biti zaštićeni. Obratite pažnju na koje linkove klikate, jer dosta njih može biti zaraženo raznim vrstama malwarea i možete ih prenijeti na vaše uređaje. 

Nadamo se da smo vam dali osnovni uvid u postojanje drugih dijelova interneta i da će vam biti korisni u vašem budućem bavljenju novinarstvom.

Ocijenite kvalitet članka