Šta je infodemija i kako se boriti protiv nje

06.10.2021. / 11:19

“Ne borimo se samo s epidemijom, borimo se i sa infodemijom“, rečenica je koju je često u zadnje dvije godine izgovarao generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanoma Ghebreyesusa.

Prema definiciji koju daje WHO, infodemija je prisustvo previše informacija, uključujući lažne ili zavaravajuće informacije u digitalnom i fizičkom. To izaziva zabunu i rizična ponašanja koja mogu naštetiti zdravlju. 

Živimo u vremenu infodemije. Tema pandemije korona virusa je još više doprinijela širenju dezinformacija i lažnih vijesti.

Prekomjerna količina informacija koje ljudi dobijaju, u kombinaciji sa lažnim vijestima dovodi do nepovjerenja u činjenice i istinite informacije, koje nerijetko imaju ozbiljne posljedice. Može dovesti do nepovjerenja u zdravstvene institucije, pogotovo u ovo vrijeme kada vlada pandemija korona virusa.

Uz porast digitalne komunikacije, informacije se šire brže od virusa, dolaze u sve dijelove svijeta. Društvene mreže su još više doprinijele njenom širenju, a prostor koji se dodatno otvorio jeste ogromna platforma za proizvodnju i širenje dezinformacija.

Od početka pandemije Covid-19, kada većina nije znala mnogo o virusu i njegovim posljedicama, infodemija je doprinijela da se još teže prepoznaju tačne i vjerodostojne informacije.

“Na internetu možete pronaći sve. Na društvenim mrežama ljudi dijele stvari koje nisu do kraja pročitali. Važno je pronaći pouzdan izvor ili vijest kojoj možete vjerovati.” - kaže Cordula Schnuer, reporterka u Delanu, časopisu na engleskom jeziku i web publikaciji u Luksemburgu. 

Ako informacije osnažuju, onda dezinformacije obespravljuju, oslabljuju. Pristup provjerljivim i pouzdanim informacijama čini pravo na slobodu izražavanja smislenim. Dezinfodemija dijametralno djeluje protiv ovog prava tokom pandemije. 

Četiri ključna tipa dezinformacijskog izvještavanja

UNESCO u svojoj publikaciji Dezinfodemija – Dešifriranje dezinformacija o COVID-19, navodi četiri ključne vrste dezinfodemičnog načina izvještavanja.

1. Konstrukti emotivnog pripovjedanja i memi

Lažne tvrdnje i tekstualni narativi koji često miješaju snažan emocionalni jezik, laži i/ili nepotpune informacije te lična mišljenja, zajedno s elementima istine. Ove je formate posebno teško otkriti u zatvorenim aplikacijama za razmjenu poruka.

2. Izmišljene web stranice i mjerodavni identiteti

To uključuje lažne izvore, zagađene skupove podataka i lažne web stranice vlada ili kompanija, te web stranice koje objavljuju naizgled uvjerljive informacije u žanru vijesti, npr. prijavljivanje lažnih slučajeva COVID-19.

3. Lažno promijenjene, izmišljene ili dekontekstualizirane slike i video zapise

One se koriste za stvaranje zabune i općeg nepovjerenja i/ili izazivanje snažnih emocija putem virusnih mimova ili lažnih priča.

4. Infiltratori dezinformacija i orkestrirane kampanje

One imaju za cilj sijanje razdora u internetskim zajednicama, napredovanje nacionalizma i geopolitičkih planova, nezakonito prikupljanje ličnih zdravstvenih podataka i krađa identiteta ili novčani dobitak od neželjene pošte i oglasa za lažne lijekove. Ti formati mogu također uključivati umjetno pojačavanje i antagoniziranje od strane robota i trolova kao dio organiziranih kampanja dezinformacija.

Borba protiv infodemije: Savez #CoronaVirusFacts

Mnoge medijske organizacije su se pokrenule u cilju borbe protiv infodemije koja naveliko šteti i kredibilitetu medijskih organizacija.

Predvođena Međunarodnom mrežom za provjeru činjenica (IFCN) pri Institutu Poynter, kreiran je savez #CoronaVirusFacts od 100 fact-checkera u cijelom svijetu s ciljem razmjene i prevođenja činjenica vezanih za koronavirus. Danas ovaj Savez broji preko 9000 fact-checkera, u više od 70 država svijeta, sa preko 40 različitih govornih područja. Savez je pokrenut u vrijeme kada je širenje virusa bilo ograničeno na Kinu, ali je već izazvalo raširene dezinformacije na globalnoj razini. 

Baza podataka koju oni prikupljaju se ažurira dnevno, a članovi/ce koriste jednostavne alate za saradnju na ovom velikom projektu za mnoštvo ljudi: zajedničku proračunsku tablicu i aplikacije za razmjenu trenutnih poruka. 
Na samom početku pojave korona virusa, prve dezinformacije su se ticale porijekla virusa, a kako je odmicalo vrijeme one su se počele širiti kroz druge teme, poput farmaceutske industrije, prevencije, pa sve do vjerskih skupina, političara/ki i utjecaja COVID-19 na zdravstveni sistem zemlje.

Na ovom linku možete pogledati interaktivnu mapu sa velikim brojem otkrivenih dezinformacija, koje možete pregledati i po tematskim kategorijama, kao i po grupi fact-checkera koji su radili na provjeri činjenica.
Kako navode iz Saveza, saradnja je ključ. Ujedinjavanje novinara/ki i fact-checkera/ki iz cijelog svijeta je jedini način za borbu protiv infodemije.

Izvještavanje je novinarima/kama najveći prioritet, ali kad daju kontekst, perspektive i potencijalna rješenja, također imaju priliku biti konstruktivni. Konstruktivno novinarstvo moglo bi ponuditi alternativni način da se situacija učini podnošljivijom. To se može postići borbom protiv dezinformacija, ujedinjavanjem i kreiranjem „pandemije“ provjerenih i istinitih informacija širom medijskih organizacija u svijetu.


 

Ocijenite kvalitet članka