Redakcije različitih veličina imaju različite razine podrške kada je u pitanju digitalna sigurnost. Nije svaka redakcija u mogućnosti sebi osigurati profesionalni IT tim koji bi bio odgovoran za digitalnu zaštitu internetske infrastrukture. Neke redakcije u svojim kapacitetima imaju IT stručnjake/inje, dok druge ove kapacitete imaju u vidu eksterne podrške IT stručnjaka/inja. Za neke redakcije ovakav vid organizacijske digitalne zaštite uopšte ne postoji, pa se oni oslanjaju na pojedinačne kapacitete novinar/ki ili pak imaju neku osobu koja se „razumije“ u digitalnu sigurnost, pa ona pokriva ove segmente.

Kada govorimo o digitalnoj sigurnosti u redakcijama, generalno postoji malo znanja o potrebama zaštite i sigurnosti svega onoga što čini jednu medijsku redakciju, a to nisu samo informacije. Pod zaštitom u digitalnoj sferi jedne redakcije spada i ljudstvo (novinari/ke, urednici/e, vlasnici/e, izvori informacija). U zaštitu spadaju i svi oni podaci koje posjeduje jedan medij, digitalna infrastruktura (računari, serveri i drugi digitalni uređaji). Digitalna sigurnost jednog medija podrazumijeva i online zaštitu povezanih podataka: internet pretraživanje, web mjesto, komunikacijske kanale (mail, društvene mreže – Facebook, Tweitter, Instagram, TikTok i druge, aplikacije za komunikaciju – WhatsApp, Viber, Signal i ostale).

Općenito ne postoji mnogo smjernica, niti se o njima u redakcijama govori, kada je u pitanju zaštita i pomoć osoblju prilikom osiguravanja te zaštite.

Fokusirajte se na sljedeća dva digitalna područja sigurnosti

Prema priručniku Zaštita redakcija i novinara od online nasilja, redakcije se prilikom zaštite i pomoći svom osoblju mogu usredotočiti na dva digitalna područja sigurnosti:

1. Pomoć osoblju da zaštite svoje online podatke

U digitalnom vremenu, naročito uz postojanje društvenih medija, svi dijele mnoštvo informacija u online sferi. Novinari/ke nisu izuzetak. Naprotiv, novinari/ke se ohrabruju da izgrađuju svoj lični profil i na taj način izgrađuju svoj portfolio i povezuju se sa publikom. S tim u vezi, ovaj prostor je lako dostupan onima koji žele nanijeti neko zlo tom novinaru/ki ili preko tog novinara/ke redakcijama medija u kojima rade.

Redakcije mogu bolje zaštititi novinare/ke na sljedeći način:

·       Osvještavanje novinara/ki da je određene oblike podataka najbolje čuvati privatno, uključujući podatke koji se koriste za njihovo lociranje, kontakt s njima ili podatke koji se koriste za krađu identiteta, kao što je datum rođenja i slično

·       Davanje do znanja novinarima/kama da njihovi internetski podaci mogu biti korišteni da ih se maltretira

·       Korištenje procjena rizika i popisa za provjeru kao pomoć novinarima/kama da štite svoje podatke

·       Imati određenu osobu u redakciji koja može pomoći novinarima/kama kako bi upravljali svojim digitalnim otiscima

·       Održavanje obuke za osoblje o tome kako bolje zaštititi njihove online podatke

·       Imati jasne politike koje određuju šta će mediji učiniti u slučaju ciljanog online napada, doxxinga ili kampanja klevete

2. Pomoć osoblju u zaštiti online računa

Novinari/ke često koriste svoje lične račune na društvenim mrežama kako bi objavljivati ​​svoje radove i komunicirati sa svojom publikom.

Generalno redakcije ne preuzimaju odgovornost i pomoć prilikom osiguravanja ličnih profila na društvenim mrežama novinara/ki, smatrajući da one nisu povezane sa redakcijskom zaštitom. Međutim, redakcije mogu poduzeti korake da zaštite medijske račune, ali ukoliko, primjera radi, neki novinar/ka (što je čest slučaj) ima pristup Twitter nalogu medija, kako bi objavljivao proizvedeni sadržaj, taj pristup ide preko novinarevog ličnog uređaja (laptopa, računara, mobitela), i to je prostor preko kojeg redakcijska zaštita postaje ranjiva.

Redakcije mogu podržati svoje novinare/ke na sljedeći način:

·       Razumijevanje da se preko ličnih društveni računa koriste i poslovni i stoga ih je potrebno zaštititi

·       Obučavanje o najboljim načinima da osiguraju svoje lične račune

·       Pružanje interne informatičke podrške za provođenje u postavljanje dvofaktorske autentifikacije

·       Pružanje podrške u postavljanju i korištenju upravitelji lozinki

Uklonite lične informacije iz online sfere

Odbor za zaštitu novinara/ki (CJP) navodi da je važno ukloniti lične podatke sa interneta ukoliko smatrate da iste mogu biti iskorištene protiv vas, vaše porodice ili vašeg medija.

Za uklanjanje informacija s računa i web mjesta koje kontrolišete vi ili vaša porodice poduzmite sljedeće korake:

·       Prijavite se na svoje račune i izbrišite sve lične podatke koje ste indetifikovali, a koji ne bi smjeli biti javni.

·       Pregledajte svoju web stranicu ili bilo koju drugu web stranicu kojom upravljate u potrazi za osjetljivim podacima za identifikaciju i pronađite načine da ih uklonite gdje je to moguće. Na primjer, upotrijebite obrazac za kontakt umjesto navođenja svoje e-pošte ili fizičke adrese.

·       Razgovarajte sa porodicom i prijateljima/cama o informacijama koje objavljuju o vama i jedni o drugima. Objasnite koje podatke rado dijelite, a koje želite da ostanu privatni. Razgovarajte s njima o ograničavanju objava u kojima vas označavaju.

·       Budite spremni pomoći članovima/cama porodice da provjere njihove sigurnosne postavke i uklone sadržaj sa njihovih računa na društvenim mrežama.

Za uklanjanje informacija na drugom mjestu, poduzmite sljeteće korake:

·       Obratite se stranicama i zatražite da uklone informacije o vama. Ovisno o vrsti web mjesta, mjestu na kojem se nalaze i zakonima koji regulišu informacije, mogu ili ne moraju biti usklađeni. Provjerite svaku stranicu kako biste razumjeli njezina pravila. Ne zaboravite provjeriti internetske arhive, kao što je Wayback Machine, i zatražiti da uklone vaše podatke.

·       Obratite se Google kartama, Apple kartama i drugim kompanijama da zamute ili uklone podatke o vašem domu ili druge identifikacijske podatke.

·       Zatražite od Google pretraživanja da ukloni veze iz javnih rezultata pretraživanja. Ovo sada uključuje poveznice sa detaljima vaših ličnih podataka, kao što je vaša kućna adresa. Imajte na umu da će ovo ukloniti samo informacije iz Googleove tražilice, ne i drugih tražilica.

·       Mjesta kao što su imenici ljudi preuzimaju lične podatke iz javnih baza podataka. Zamolite imenike da uklone vaše informacije, iako će se vjerojatno ponovo pojaviti osim ako ih ne možete ukloniti iz izvora.

·       Obratite se kreatoru javne baze podataka, obično državnom tijelu, da vidite mogu li se vaši podaci ukloniti ili učiniti privatnim. Zakoni o tome razlikuju se od zemlje do zemlje.

Više o različitim aspektima sigurnosti, digitalnih prijetnji i zaštite, možete pronaći na našoj stranici pretražujući pojmove poput: digitalna sigurnost, digitalna zaštita, phishing, ransomware, enkripcija, dvostruka autentifikacija i mnogi drugi.