Šta se desilo u slučaju pada društvenih mreža Instagram i Facebook i aplikacija WhatsApp i Messenger

07.10.2021. / 09:25

Društvene mreže Facebook i Instagram, kao i aplikacija WhatsApp te Messenger, srušile su se u ponedjeljak u popodnevnim satima. Padom je bilo zahvaćeno milijardu i po korisnika/ca ovih društvenih mreža i aplikacija, koje su sve u vlasništvu kompanije Facebook.

Ovo je zasigurno bio najgori dan za ovu kompaniju od kad je nastala. Iako su se i ranije događali slični problemi, ovaj je bio specifičan jer je trebalo dugo vremena da se pronađe uzrok i riješi taj problem.

CNBC je izvijestio da je prekid rada u ponedjeljak bio najduži zastoj koji je Facebook doživio od 2008. godine, kada je bug oborio njegovu web lokaciju na oko jedan dan, što je utjecalo na oko 80 miliona korisnika/ca. Korisnička baza Facebooka od tada je porasla na 3 milijarde korisnika/ca.

Iz Facebooka su objasnili da je do problema došlo zbog promjene konfiguracije na ruterima koji koordiniraju mrežnim prometom između podatkovnih centara.

"Želimo razjasniti, u ovom trenutku vjerujemo da je glavni uzrok ovog prekida pogrešna promjena konfiguracije", izjavili su na Facebook blogu.

Doug Madory, stručnjak za sigurnost kompanije za praćenje mrežnog prometa Kentik, pojašnjavajući šta ovo znači, izjavio je: „Neko je u Facebooku nadogradio Facebookov Border Gateway Protocol (BGP), odnosno mehanizam po kojem pružatelji internetskih stranica diljem svijeta dijele informacije o pružateljima usluga koji su odgovorni za usmjeravanje internetskog prometa prema specifičnim grupama internetskih adresa.“

Inženjerski direktor Cloudflare Celso Martinho i tehnički voditelj rubne mreže Tom Strickx, opisali su internet, doslovno kao mrežu mreža, povezanih BGP-om. "BGP dopušta jednoj mreži (recimo Facebooku) da oglašava svoju prisutnost drugim mrežama koje tvore Internet". Tokom nestanka BGP zapisa Facebooka, nestali su i zapisi u sistemu naziva domene (DNS).

DNS je usluga koja omogućava pokretanje interneta prevođenjem domena poput Facebook.com u IP adrese i obrnuto.

Bilo je mnogo polemike šta je uzrok ovog pada, pa su se tako širile i određene tvrdnje o tome da je u pitanju hakerski napad.

Kako je Vice izvijestio, teorije zavjere o prekidu povezane s kršenjem podataka uspjele su se proširiti čak i bez Facebooka i svih njegovih aplikacija za razmjenu poruka koje se šire.

Jedna od najpopularnijih teorija o nestanku odnosila se na navodni napad koji je doveo do toga da je 1,5 milijardi Facebook zapisa prodano na kriminalnom forumu RaidForums.

Jake Williams, suosnivač i glavni tehnički direktor u kompaniji za odgovor na incidente BreachQuest, rekao je u ponedjeljak za Threatpost: „Ovo ne bi bilo prvi put da smo vidjeli da prevaranti s ugroženim podacima pokušavaju iskoristiti nedostatak ili srodne vijesti o organizaciji da ih unovče."

Nakon pada, korisnici/e Facebooka i Instagrama brzo su se okrenuli korištenju Twittera i TikToka, kao i drugih aplikacija za komunikaciju poput Vibera, Signala i Telegrama. Kompanija Facebook je izgubila oko 6 milijardi dolara za nekoliko sati prekida.

Aplikacije za komuniciranje

Kad je Facebook pao, također je uklonio WhatsApp, end-to-end komunikaciju i telefonsku uslugu koja je postala važna metoda komunikacije za milijarde ljudi diljem planete.

Primjera radi, u Brazilu, WhatsApp nije samo usluga razmjene poruka. Olakšava poslovanje svake vrste. Aplikacija je toliko popularna u Južnoj Americi da je odabrala Brazil kao prvu zemlju koja je primala WhatsApp plaćanja , metodu korištenja aplikacije za plaćanje robe i usluga. Teretane ga koriste za praćenje članstva, a kupci za male kupovine u trgovinama i na štandovima s hranom.

Mobilne aplikacije za komunikaciju su omogućile lakši protok informacija koje su novinari/ke između sebe mogli proširiti. Korištenje Vibera, Messengera, WhatsAppa, Telegrama, Signala postalo je sastavni dio ostajanja u kontaktu sa ljudima, a pandemija je to još jednom naglasila i povećala njihovo korištenje.

Mnogi aktivisti/kinje za ljudska prava najčešće koriste Signal, Telegram ili WhatsApp, oslanjajući se na njihovu sigurnu end-to-end komunikaciju. Isti slučaj je i sa novinarima/kama koji pokušavaju izbjeći različite upade i praćenja novinara/ki.

Sredinom ove godine je WhatsApp primorao sve korisnike/ce da prihvate nove uslove korištenja, koje bi omogućile dijeljenje informacija sa Facebookom. Ova odluka je dovela do toga da su mnogi korisnici/e, pogotovo novinari/ke, prešli na druge mobilne aplikacije, poput Signala i Telegrama.

Mnogo je polemike bilo zadnjih par dana na društvenim mrežama i portalima o tome koliko (ni)je dobro da Facebook kompanija drži veliki broj gigantskih društvenih mreža i kanala komunikacije, te šta to zapravo znači za korisnike/ce. Monopolizacija velikog online prostora, za ogromnim brojem korisnika/ca može dovesti do različitih manipulacija i zloupotreba. Ovaj pad je pokazao potrebu za nezavisnim kanalima komunikacije otvorenog koda, koje neće biti predmetom ovakvih padova, ili još gore hakiranja i kompromitovanja podataka. Zbog toga smo već i ranije preporučivali da novinari/ke koriste open source aplikacije, poput Signala ili Telegrama.

Ocijenite kvalitet članka