Sve manje slobode medija na Zapadnom Balkanu

07.05.2024. / 07:49
Autor/ica
Share
world press day
world press day

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. maja. Na ovaj dan se posvećuje posebna pažnja analizi i procjeni stanja slobode medija širom svijeta, ali se i brani nezavisnost medija od napada i odaje počast svim novinarima/kama koji su izgubili živote u obavljanju svoje profesije. Taj dan je i prostor za proslavu temeljnih principa slobode medija.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana slobode medija jeste „Mediji za planeti: Novinarstvo u susret ekološkoj krizi“, posvećujući ga važnosti novinarstva i slobode izražavanja u kontekstu trenutne globalne ekološke krize. Radi doprinosa smanjenju problema koje uzrokuje globalna ekološka nebriga, novinarstvo može biti važan faktor u borbi za ovom krizom.

Vidljivost koju mediji mogu dati problemima i pitanjima vezanih za klimatske migracije, ilegalna rudarstva, zagađenje, krčenje šuma, uništavanje rijeka i zraka, bivaju ključni za zaštitu planete zemlje i načela očuvanja prirodnih bogatstava.

U kontekstu trostruke planetarne krize - klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta i zagađenja zraka, kampanje dezinformacija produbljuju neznanje i unose sumnje u metode naučnog istraživanja. Napadi na validnost nauke predstavljaju ozbiljnu prijetnju pluralističkom i informisanom javnom dijalogu. Dezinformacije o ekološkim pitanjima mogu dovesti do nedostatka javne i političke podrške za akciju u kontekstu klimatskih promjena, efikasnih politika i zaštite ranjivih zajednica pogođenih klimatskim promjenama, kao i žena i djevojčica, budući da klimatske promjene obično pogoršavaju postojeće nejednakosti.

Stanje medija kroz indeks medijskih sloboda

Međutim, pored izazova povezanih sa klimatskim promjenama, mediji se širom svijeta suočavaju sa ozbiljnim problemima prilikom obavljanja svog posla. Prijetnje smrću, ubistva, zatvaranja, progoni, uskraćivanja informacija, manipulacija, politički pritisci, zakonodavne kriminalizacije, sve su to problemi sa kojima se mediji svakodnevno suočavaju. 

Reporteri bez granica svake godine objavljuju Indeks medijskih sloboda širom svijeta, gdje daju pregled pojedinačnog napretka ili nazadovanja zemalja. Indeks je najautoritativniji izvor informacija o slobodi medija, koji procjenjuje uslove za nezavisno novinarstvo u 180 zemalja širom svijeta.

Ocjena zemlje izračunava se putem pet različitih pokazatelja: političkih, ekonomskih, socijalnih i pravnih konteksta te sigurnosti. Svaki od njih dobiva ocjenu od 0 do 100, što čini globalnu ocjenu i rangiranje.

Prema ovogodišnjim podacima, Norveška se nalazi na vrhu liste, sa čvrstim pravnim okvirom koji osigurava slobodu medija, a prate je Danska, Švedska, Nizozemska i Finska. Na samom kraju liste su Eritreja, Sirija, Afganistan, Sjeverna Koreja i Iran.

„Slobodu medija diljem svijeta ugrožavaju upravo oni koji bi trebali biti njezini jamci – politički autoriteti.“ – navodi se u izvještaju Reportera bez granica.

Globalno, došlo je do opšteg pada slobode medija, uz porast političkih pritisaka na novinare/ke i nezavisne medijske kuće. Politički indikator, jedan od pet korištenih za sastavljanje rang liste, značajno je opao, bilježeći globalni prosječni pad od 7,6 poena.

Indeks slobode medija za 2024. godinu ističe kritičan značaj zaštite slobode medija i osiguranja da novinari/ke mogu raditi bez nepotrebnog političkog pritiska.

Medijske slobode u opasnosti na Zapadnom Balkanu

Sve zemlje Zapadnog Balkana, osim Sjeverne Makedonije, su pogoršale svoj status na ljestvici slobode medija u svijetu. Čak je i Hrvatska, koja je u Evropskoj uniji, doživjela pad od šest mjesta u odnosu na prethodnu godinu kada je bila na 42 mjestu.

Bosna i Hercegovina je doživjela značajan pad u rangiranju slobode medija, što ukazuje na politički pritisak i izazove s kojima se novinari/ke suočavaju. U odnosu na prethodnu godinu, kada je bila rangirana na 64 mjestu, ove godine je doživjela pad za čak 17 mjesta, pa se našla na 81 mjestu.  Ovome je najviše doprinijela zakonska legislativa, odnosno ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela.

Slično kao i Bosna i Hercegovina, Srbija je također zabilježila pad na indeksu, što može biti rezultat političkog utjecaja i ograničenja na novinarsku profesiju. Sa prošlogodišnjeg 91 mjesta došla je na 98 mjesto.

„Iako u Srbiji postoji kvalitetno novinarstvo, nagrađivano za istraživanja kriminala i korupcije, ono je uhvaćeno između neobuzdanih lažnih vijesti i propagande. Unatoč solidnom zakonskom okviru, novinari/ke su izloženi političkim pritiscima, a zločini počinjeni nad njima prolaze nekažnjeno.“ – navode Reporteri bez granica u svom izvještaju.

Kosovo je, također, doživio značajan pad u odnosu na prethodnu godinu, pa je tako sa 56 mjesta dospio na 75 ove godine.

„Iako je kosovsko medijsko tržište raznoliko, njegov je razvoj ograničen malom veličinom i etničkim podjelama. Sloboda medija ugrožena je politiziranom regulativom, nedovoljnim pristupom informacijama i porastom fizičkih napada.“ – navodi se u izvještaju.

Crna Gora je doživjela blagi pad za jedno mjesto, sa 39 na 40, a u izvještaju se navodi da je sloboda medija i dalje ugrožena političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare/ke i ekonomskim pritiskom.

Sjeverna Makedonija je među najbolje rangiranim zemljama regiona, nalazeći se na 36 mjestu, i jedina je država koja je doživjela napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je bila na 38 mjestu.

Međutim, iako jeste doživjela napredak, u izvještaju se navodi da širenje dezinformacija i nedostatak profesionalizma doprinose padu povjerenja društva u medije, što neovisne medije izlaže prijetnjama i napadima. Nadalje, državni službenici imaju loš i ponižavajući stav prema novinarima.

Reporteri bez granica, na kraju svog izvještaja zaključuju da svjetska izborna godina najavljuje vrlo jak pritisak na novinare/ke, te da će ona obilježiti daljni pad slobode medija u cijelom svijetu. 

Ocijenite kvalitet članka