Svjetski dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja svake godine, biva podsjetnik vladama na potrebu poštivanja njihove predanosti slobodi medija. S druge strane, to je prilika da medijski profesionalci/ke razmišljaju o pitanjima slobode medija i profesionalne etike. Na ovaj dan se posebna pažnja posvećuje medijima i novinarima/kama koji su na konstantnoj meti ograničavanja ili ukidanja slobode medija. Ujedno je ovo i dan sjećanja na sve one novinare/ke koji su izgubili živote radeći svoj posao.
20. Svjetski indeks slobode medija koji su objavili Reporteri bez granica (RSF) otkrivaju „dvostruko povećanje polarizacije pojačano informacijskim haosom, to jest, polarizacija medija koja potiče podjele unutar zemalja, kao i polarizaciju između zemalja na međunarodnoj razini“.
Ovaj indeks slobode medija procjenjuje stanje u novinarstvu u 180 država svijeta, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana.
Koliko je loše stanje u cijelom svijetu govori i grafikon ispod, u kojem se jedva nazire zelena boja koja označava da je situacija sa slobodom medija dobra.
Situacija je klasifikovana kao “vrlo loša” u rekordnom broju od 28 zemalja u ovogodišnjem Indeksu, dok je 12 zemalja, uključujući Bjelorusiju (153.) i Rusiju (155.), na crvenoj listi Indeksa, što ukazuje na “vrlo lošu” slobodu medija. Među 10 najgorih zemalja svijeta za slobodu medija su Mianmar (176.), gdje je državni udar iz februara 2021. godine vratio slobodu medija za 10 godina unazad, kao i Kina, Turkmenistan (177.), Iran (178.), Eritreja (179.) i Sjeverna Koreja (180.).
Najlošije rangirana država regiona jeste Srbija koja se u odnosu na prošlu godinu popela za 14 mjesta, ali i dalje je na visokom 79. mjestu. Srbiju dalje slijedi Bosna i Hercegovina koja se našla na 67. mjestu, pa Crna Gora koja je zauzela 63. mjesto. Nakon njih slijede Sjeverna Makedonija (57. mjesto), Slovenija (54. mjesto), dok je Hrvatska zauzela 48. mjesto i nalazi se u kategoriji „zadovoljavajućih“ medija.
Ovogodišnji indeks koji radi RSF je rađen i kroz novu metodologiju koja definiše slobodu medija kao „djelotvornu mogućnost novinara/ki, kao pojedinaca/ki i grupa, da biraju, proizvode i šire vijesti i informacije u javnom interesu, neovisno od političkog, ekonomskog, pravnog i društvenog uplitanja, i bez prijetnji njihovom fizičkoj i psihičkoj sigurnosti.” Kako bi se prikazala složenost slobode medija, za sastavljanje Indeksa sada se koristi pet novih pokazatelja: politički kontekst, pravni okvir, ekonomski kontekst, sociokulturni kontekst i sigurnost.
Kada govorimo o smrtno stradalim novinarima/kama, u posljednjih 10 godina u svijetu je ubijeno više stotina, a samo u prošloj godini njih 47. Zatvoreno je više od 350 novinara/ki, a prema ovom izvještaju novinari/ke su izloženi najvećim rizicima na teritorijama gdje su oružani sukobi, iako su zabilježeni smrtni slučajevi i van oružanih sukoba.
