Titlovanje video zapisa je važno za inkluzivnost sadržaja

22.02.2022. / 09:21
Autor/ica
Share
inclusivity in video
inclusivity in video

Prije nekoliko dana sam prateći jedan televizijski program vidjela da je prilog bio posebno titlovan jer je u njemu gostovala osoba sa oštećenjem sluha. Ta emisija je konceptualno napravljena kroz kratke, desetominutne video priloge, u kojim se govori o različitim životnim temama. Emisija nikad nije imala titlove sve do te epizode kada je gostovala osoba sa oštećenjem sluha.

Na prvu sam se pozitivno iznenadila da su uključili titlove, a onda sam se pitala da li će to biti slučaj samo za ovaj video ili će postati praksa za sve sljedeće. Jer ako kao novinar/ka, medij ili producenti/ce možda nisu do tad znali nešto više o važnosti inkluzivnog pristupa medijskom sadržaju, valjda su nakon tog priloga naučili. Nažalost, praksa daljnih epizoda iste emisije me je brzo razuvjerila da je to bio samo izuzetak.

Ovaj primjer me je podstakao da danas pišem o važnosti inkluzivnog sadržaja, sa posebnim osvrtom na video priloge i osobe sa oštećenjem sluha.

Preko 466 miliona ljudi širom svijeta su osobe sa slušnim poteškoćama.

Da bi sadržaj koji mediji prezentuju bio inkluzivan, on treba obuhvatiti niz smjernica koje uključuju lakše konzumiranje tog sadržaja za osobe sa različitim poteškoćama.

Kako navodi kolegica Irena u tekstu Inkluzivno novinarstvo je potrebno u svim medijima, „inkluzivno novinarstvo je skup normativnih diskursa, uređivačkih politika i praksi izvještavanja koji su se pojavili i razvijeni su kako bi pružili raznolikost glasova u sferi novinarstva. Urednici/e imaju odgovornost i obavezu da obrate pažnju na ovakav pristup izvještavanju, a da svojim novinarima/kama obezbijede dodatne edukacije kako bi ovakav vid izvještavanja postao svakodnevna praksa, a ne izuzetak“.

Da biste razumjeli potrebe osoba sa poteškoćama, pokušajte gledati neki video tako što ćete smanjiti ton ili zatvoriti oči. Vidjet ćete koliko je toga teško razumljivog.  Kako bi sadržaj bio dostupan osobama sa oštećenjem sluha, producenti/ce bi trebali/e organizovati da se na ekranu pojavi tumač za znakovni jezik, naslovi i titlovi.

Razlika između naslova i titlova

Početkom 1970-ih, titlovi su uvedeni kako bi se prilagodili gluhim i nagluhim gledateljima/cama koji gledaju televiziju a do 1980-ih postali su obvezan uslov za emitovanje televizije u Sjedinjenim Državama, ali i šire.

Naslovi se razlikuju od titlova po tome što su osmišljeni kako bi osigurali da publika može razumjeti sve bitne segmente zvuka u videozapisu, što može uključivati više od samo izgovorenog zvuka (glas govornika/ca). Zvukovi koji nisu govorni koji su nužni za razumijevanje trebali bi biti uključeni u ispravne naslove i obično su prikazani u zagradama.

Titlovi su došli kada je nijemi film prešao na film sa govornim zvukom kako bi se prilagodio stranoj publici koja nije razumjela jezik koji se koristi u filmu.

I danas je titlovanje najčešće povezano sa prevodima sa drugih jezika. Međutim titlovi sami po sebi nisu potpuna inkluzivnost za gluhe i nagluhe ljude, jer ne prenose ostale informacije o različitim zvukovima koji se pojavljuju u video prilozima.

Titlovanje uključuje sinkronizaciju teksta sa audio sadržajem video prezentacije. Češći je od znakovnog jezika jer ne znaju sve osobe oštećenog sluga znakovni jezik, a i ne postoji jedinstvena standardna verzija znakovnog jezika. S druge strane, pokrete znakovnog jezika može biti teško jasno prikazati.

Naslovi i titlovi na videozapisima omogućavaju potpuni pristup osobama sa oštećenjem sluha sadržaju koji mediji prezentuju. Pristupačnost sadržaja je i jedna od obaveza svih članica Evropske unije kroz Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, a pristupačnost se oslikava kao važno pitanje i u mnogim dokumentima ITU na međunarodnom nivou. 

Da biste izradili funkcionalne natpise i tilove, obratite pažnju na sljedeće:

  • Koristite jedan ili dva retka teksta

  • Napišite tačne riječi govornika/ce, uključujući sleng i gramatičke pogreške

  • Samo povremeno uredite nekoliko riječi kako biste olakšali brzinu čitanja

  • Dodajte opis zvučnih efekata natpisa koji pridonose razumijevanju sadržaja

  • Sinhronizujte titlove sa zvučnim sadržajem
  • Koristite jednostavan font i veličinu slova

  • Osigurajte visok kontrast između teksta i pozadine

  • Koristite i velika i mala slova

  • Upotrijebite kurziv za označavanje pripovjedača/ica, glasove izvan ekrana, zvučne efekte i druge vitalne informacije koje se slušno prezentuju

Možete dodati i tekstualnu transkripciju cijelog video sadržaja, koji bi osobe sa oštećenjem sluha mogle naknadno pročitati i eventualno dopuniti „rupe“ u razumijevanju određenih dijelova video sadržaja.

Odgovornost svakog medija jeste inkluzivnost

BBC je kreirao detaljne smjernice kako video sadržaj treba biti titlovan, a što može pomoći da vaš sadržaj bude inkluzivniji.

Kako navode na početku smjernica „titlovi su prvenstveno namijenjeni gledateljima/cama sa gubitkom sluha, ali ih koristi širok raspon ljudi: oko 10% gledatelja emitiranja redovno koristi titlove, što se povećava na 35% za neke online sadržaje. Većina ovih gledatelja/ica nisu nagluha“.

Ako uzmete u obzir ovu činjenicu i da mnogi koji nemaju poteškoće u praćenju video sadržaja ipak koriste dodatna pomagala (titlove), onda se samo zapitajte koliko koristi i potrebe imaju osobe sa oštećenjem sluha.

Zato osigurajte da svaki vizualni sadržaj koji kreirate bude inkluzivan i dostupan svakom gledatelju/ici.

Na kraju, mediji imaju odgovornost da bez diskriminacije i neravnopravnog statusa omoguće dostupnost svog sadržaja svakome. Na isti način kao što se očekuje da mediji ne šire govor mržnje ili ne vrše diskriminaciju kroz ono o čemu izvještavaju, na isti takav način svaki je medij dužan da osigura dostupnost i pristupačnost sadržaju.

Danas imate i jednostavne načine da uključite titlove u digitalnoj sferi, a za to će vam pomoći niz alata. YouTube ima mogućnost direktnog upisivanja titlova i uređivanja ili dodavanja SRT filea.

Ranije smo pisali o različitim alatima koji nude jednostavno titlovanje i dodavanje naslova, a neki od njih imaju i automatski prepoznavanje zvuka i prenošenje u titlove. Ono što jeste često problem je prepoznavanje našeg govornog područja, ali vjerujemo da će se i taj segment vrlo brzo popraviti. Jučer smo vam donijeli priču o alatu Piktostory, koji je odličan za kratke video priloge a koji vam omogućava i automatsko titlovanje na hrvatski, srpski i makedonski. Pored njega, ranije smo pisali i o Headlienru, VN Video Editor, Wochit, Motionbox, Clipchamps i mnogi drugi.

Ocijenite kvalitet članka