Prijetnje, pritisci, šikaniranja, ignoriranje, manipuliranje, nesigurnost, nerealna očekivanja, financijski stres...
Ovo je dodatak onoga što ide uz posao novinara/ke danas.
Gotovo da nema iznimke u cijelom svijetu.
U današnjem brzom medijskim okruženju, značajan je porast kanala na društvenim mrežama koji stvaraju dojam da bilo tko može biti novinar/ka. S druge strane, javnost treba pouzdane, inteligentne i relevantne izvore vijesti, a to uveliko ovisi o profesionalcima/kama koji su prilikom stvaranja vijesti svjesni što to znači.
Objektivne činjenice i subjektivna perspektiva novinara/ki
U kolumni koju je za za Washington Post napisala Margaret Sullivan postavlja se pitanje tko bi danas trebali biti novinari/ke, „postavite to pitanje većini javnosti i možda ćete dobiti odgovor otprilike ovako: 'Samo mi recite gole činjenice. Ostavite svoje tumačenje izvan njega. I ne budite na nečijoj strani.'"
Upravo to ne može funkcionirati.
Sullivan tvrdi da je svaki izvještaj - napisan ili izgovoren, ispričan u tekstu ili na slici - proizvod izbora. Svaki članak svojoj temi pristupa iz nečije perspektive. Svaka digitalna početna stranica, svaka tiskana naslovnica, svaka 30-minutna emisija vijesti, svaka radijska emisija proizvod je donošenja odluka.
Mi biramo na što ćemo se usredotočiti, što pojačati, što istražiti i ispitati.
Da bi izabrali perspektivu koja je u interesu cijelog društva novinari/ke moraju biti dobro upućeni u kontekst u kojem traže priče i kontekst u kojem će se te priče konzumirati. Multimedijalne vještine ističu se kao presudne jer se dobar dio posla obavlja korištenjem tehnologije. Ipak, postoje neke stvari koje moraju prethoditi tehnologiji, a koje čine dobre novinare/ke i stvaraju dobre priče.
Koje vještine novinar/ka mora imati da bi uspio/uspjela?
Često naglašavamo kako novinar/ka mora znati mnogo više od samog pisanja i pronalaženja informacija.
Prema istraživanju koje je proveo Reuters Institute, zahtjevi koje današnji mladi novinari moraju ispuniti mogu se grubo podijeliti na tri kategorije:
- osobne kvalitete,
- tradicionalne kvalitete,
- nove tehničke vještine.
Osobne kvalitete
Kada se govori o osobnim kvalitetama, znatiželja je preduvjet za uspješno novinarstvo. Svatko tko se želi baviti ovom profesijom mora imajti iskrenu želju doći do detalja i unijeti dobru dozu ustrajnosti i žilavosti. Emocionalna inteligencija i komunikacijske vještine svrstani se među najpoželjnije karakteristike. Budući novinari ne bi smjeli bježati od razgovora s ljudima. Svi ispitanici složili su se da su dobro opće znanje i zanimanje za trenutna događanja također osnovni zahtjevi.
Tradicionalne kvalitete
Tradicionalne kvalitete kod novinara/ki jednako su važna mnogim urednicima kao i osobne. Osnovni zahtjevi za svakog novinara/ku još uvijek uključuju istraživačke vještine, te samopouzdano i vješto korištenje jezika. Dobre istraživačke vještine uvijek su bile dio novinarske struke. A danas je njihova važnost sve veća za opstanak medija.
Andreas Wolfers, šef Henri-Nannen-Schule u Hamburgu, kazao je: „Tekst je novinarski oblik u kojem se najbolje mogu testirati najrazličitije vještine. A najvažniji je smanjivanje složenosti. Može li netko ući u srž složene teme na pola stranice? Za to moramo biti u stanju dobro upravljati jezikom."
Tehničke vještine
Tehničke vještine smatraju se obaveznim za novinare, ovo posebno važi za mlađe generacije. Gotovo sve medijske kompanije i institucije sada zahtijevaju da njihovi zaposleni ovladaju raznim medijima (tisak, audio, video), korištenje digitalnih i društvenih platformi. Sukladno tome, budući novinari jesu širok spektar tehničkih vještina koje ne stječu uvijek treninzima već često već ponijeti sa sobom.
Leonhard Ottinger, generalni direktor RTL-ove škole novinarstva, rekao je: „Iskustvo kandidata u korištenju digitalnih alata značajno je poraslo." Ali tehničke kompetencije i komunikacijske vještine ne podudaraju se uvijek. Ian Carter ističe da je sve veći jaz: „Broj prijava koje primamo definitivno je sužen, a ljudi koji se prijavljuju obično imaju puno tehničkih vještina, ali ne i komunikacijske vještine kako bi mogli razgovarati s ljudima i ići tražiti priče. To se promijenilo."
“Dvije najvažnije stvari koje tražim od reportera su sposobnost da vode jedan-na-jedan razgovore s ljudima iz svih sfera života. I to je nešto što se zaista promijenilo tijekom posljednjih nekoliko godina jer nam dolaze ljudi s puno tehničkih vještina. Ali zbog toga što žive svoj život na društvenim mrežama, apsolutno su prestravljeni kad treba podići slušalicu i razgovarati s nekim ili razgovarati licem u lice. Tako su navikli raditi sve putem poruka, Facebooka, Twittera, Instagrama ili bilo čega drugog. Broj ljudi koji mogu razgovarati s nekim - to postaje pravi izazov za nas." kaže Ian Carter, direktor uredništva Kent Media Group.
Zašto bi netko htio biti novinar/ka
Walter Williams 1914. napisao je Journalist's Creed osobnu potvrdu novinarske etike koja počinje rečenicom „Ja vjerujem u novinarsku profesiju!“. Koliko je ova potvrda aktualna i 2020. godine pokazuje istraživanje provedeno u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj koje je otkrilo zašto se mladi ljudi i danas odlučuju za karijeru u novinarstvu.
Istraživanje je pokazalo da su motivi isti kao 20, 30 ili čak prije 50 godina:
uvjerenje da novinarstvo igra važnu ulogu za društvo i radost zbog izražavanja kroz pripovijedanje.
