Video sadržaj u novinarstvu: trend, prilika ili potreba

17.07.2020. / 14:08
Share
Video ilustracija
Video
Video ilustracija

Do 2020. godine 82% sadržaja na internetu bit će video sadržaj.

Tako su govorila istraživanja i predviđanja.

Znamo svi da promjene u novinarstvu (i ne samo novinarstvu) uzrokuju prvo promjene čitatelja/ica, a onda i promjene tehnologije. Mlađim generacijama je video sadržaj bliži od tekstualnog, pa ga češće konzumiraju.

Mogu li mediji zbog zahtjeva publike uvesti u redakcije dodatne obveze, vještine, alate i opremu?

Video je jedan od najskupljih medija u novinarstvu. Novinari prilikom snimanja dužeg video sadržaja planiraju priče, organiziraju intervjue, snimaju video, uređuju, kreiraju konačne verzije i na kraju prenose sadržaj na određene platforme.

Pored toga što ovaj proces traje, zahtijeva vještine, opremu i alate koji nisu jeftini.

Treba li medijima skupi video pod svaku cijenu?

Trend pivotiranja na video u mnogim medijskim kućama u svijetu počeo je 2014. godine. Uglavnom zbog izuzetnog uspjeha i sjajne analitike u koju je kompanija Facebook uvjeravala. Mnoge su se medijske kuće natjecale u proizvodnji video sadržaja za Facebook. Uglavnom se radilo o vrlo kratkim klipovima koje su i oglašivači voljeli, a koji su imali nevjerojatan doseg na Facebooku.
Renesansa je trajala do 2016. godine kada je Wall Street Journal izvijestio da su Facebookove statistike u mjerenju gledanosti video sadržaja umjetno prenapuhane, što je mnoge medijske kuće dovelo do problema. Posljedica, kako je 2018. godine izvijestio magazin The Atlantic, su otkazi stotinama novinara i još jedan pokazatelj kako je novinarstvo jako nestabilna industrija.
Poslovne odluke uvođenja ogromnog broja video sadržaja u editorial kalendare podrazumijevala je ogromne troškove za proizvodnju i plasiranje sadržaja, ali i za zapošljavanje velikog broja video novinara. Troškovi su srezani otkazima kada se shvatilo da medijske kuće ne mogu podnijeti ni opravdati troškove proizvodnje skupog sadržaja.

Zašto uvoditi još jedan format sadržaja

Video sadržaj nije potreban isključivo zbog čitatelja/ica koji su navikli na ovaj ili onaj tip sadržaja. Video može prenijeti poruku koju nijedan drugi format ne može. Međutim treba znati da ne treba i ne zaslužuje svaka poruka i svaka vijest da ju se prezentira u video formatu.
"Dio problema je to što postoji mnogo lošeg video sadržaja", tvrdi Christopher Waddell, profesor na Školi novinarstva i komunikacije na Sveučilištu Carleton u Ottawi. "Samo zato što se ljudi kreću ili se čini da se kreću na slici ne znači da je video vrijedan gledanja."
Nathalie Malinarich, urednica mobilnih i novih formata u BBC News, predviđala je da će se u video novinarstvu dogoditi pomak od masovno produciranih, identičnih kratkih videozapisa, do detaljnijih i kvalitetnijih video sadržaja.
“Ako na Facebooku slijedite veći broj medijskih kuća, vjerojatno ćete vidjeti isti video bar 20 puta. Jedina razlika bit će boje, veličine i fontovi tekstova na vašim ekranima što je besmisleno jer se mediji ne mogu natjecati na takav način. Ako već kreirate video sadržaj, što ćete dati, što ćete donijeti publici, kako ćete se razlikovati?”
Kvalitetni video sadržaji na drugoj najvećoj tražilici na svijetu, Youtubu, mogu pomoći mediju u privlačenju nove publike. Neke priče i poruke koje zbog svojih univerzalnih vrijednosti mogu trajati duže od jednog dana zaslužuju video format koji će priči donijeti novu dimenziju i produžiti joj život.
Ako se strateški pristupi uključivanju video sadržaja u medijski sadržaj, osim dobrih novinarskih priča i nove publike, može donijeti i zaradu kroz oglašavanje koje je povezano s ovim formatom.

Kada koristiti video u novinarstvu

Kako je rekao Jeremy Copeland, profesor na Western Ontario University in London, video je najmoćniji oblik pripovijedanja i način da se emocionalno povežemo s ljudima jeste vizualnost, kroz gledanje (ljudi) i doživljavanje njihove radosti, njihove boli, bijesa."
Ranije u tekstu smo objasnili da ne treba svaka informacija biti u video formi. Vjerojatno ste se zapitali kako odlučiti koje informacije to zaslužuju i kada su troškovi kreiranja video sadržaja opravdani.
Odgovor na ovo pitanje nudi tekst na Međunarodnoj mreži novinara u kojem stoji da je video potreban:
Kada imamo priče bogate podacima i statistikama koje je potrebno humanizirati. Odličan primjer primjene video sadržaja baš na ovim temama je Data novinarstvo na Balkansmedia.org gdje je jasno i jednostavno objašnjavano u seriji video klipova kako koristiti podatke u novinarstvu.
Pisane priča o nezaposlenosti, raseljavanju o posljedicama pandemije COVID-19 i sličnim temama često su teške za razumjeti ako su pisane isključivo u tekstualnoj formi. Video je sjajan način da se težina priče i jasnoća poruke povećaju.
Kad postoji previše podataka i trebate ih logički povezati. Neka su pitanja izuzetno složena, a kada ih mediji ispričaju u gustim člancima bez vizuala onda su još nejasnija. U tim slučajevima video može prenijeti glavne informacije u formatu koji većina ljudi razumije. 
Kad nađete izuzetan lik s jakim glasom. Jedinstveni ili izvanredni likovi mogu se izgubiti u glasu izvještača, zato je bolje pustiti ih da ispričaju svoju priču, vlastitim riječima.
Kad priča ima audio ili vizualne elemente koji bi se izgubili kad bi bili napisani. Ovaj primjer obuhvaća čitav niz priča o prirodnim katastrofama, protestima i još mnogo toga. Ovakvi primjeri mogu biti sjajan dio dužih priča o kojima smo pisali u tekstu o sporom novinarstvu. Mjesecima smo u bh. medijima čitali o aferama i nezakonitostima bh političara Nedžada Brankovića koje su između ostalog bile predmet istrage Centra za istraživačko novinarstvo. Kulminacija priče je video s (danas već) antologijskom izjavom “stan po zakonu”.
Da je kojim slučajem novinar/ka napisao/la izjavu bez pratećeg video klipa, šta mislite da li bi ova izjava jednako odjeknula u javnosti?

Ako ste se kojim slučajem zapitali koliko je video u novinarstvu važan i gdje je tu mjesto tekstu, najbolje objašnjenje dao je Edward-Isaac Dovere za Huffington post “Čini se da ljudi kao vijest žele sadržaj koji im pomaže da shvate što se tenutno događa i zašto je to važno. Videozapis to ne može sam. To znači da pisano novinarstvo nije prevaziđeno. Naprotiv, sada je možda važnije nego ikad. Samo se treba prilagoditi novom prostoru i vremenu u promjenjivom medijskom krajoliku.”

 

Ocijenite kvalitet članka