Zabrinutost zbog povećanja prijetnji na novinare/ke tokom 2020. godine

24.12.2020. / 11:25

Novinarstvo je nerijetko jedna od najizloženijih profesija koja sa sobom nosi mnogo stresa zbog različitih pritisaka. Novinari/ke su u stalnom riziku od zastrašivanja zbog kojih se osjećaju ugroženim tokom obavljanja svog posla. Novinari/ke se suočavaju sa ograničavanjem slobode pristupa informacijama, pritvorima, prijetnjama i fizičkim napadima.
Vijeće Evrope u publikaciji „A Mission to Inform: Journalists at risk speak out“ objavljenoj u septembru ove godine navodi da se u svim državama članicama Vijeća Evrope može naići na policijsko zastrašivanje i pravno uznemiravanje, online prijetnje, prijetnje političkih predstavnika/ca, kao i ekonomskih pritisaka koje vrše vlasnici/e i sponzori medija.
Studija koju je Vijeće Evrope uradilo 2017. godine pod nazivom Novinari/ke pod rizikom – Neželjeno uplitanje, strah i autocenzura u Evropi, u kojem je ispitano gotovo 1000 novinara/ki iz svih država članica Vijeća Evrope, pokazalo je da je zabrinjavajuća slika ometanja slobodnog i nepristrasnog novinarstva.  Upravo zbog ovog istraživanja publikacija koja je izašla ove godine u septembru, kroz 20 dubinskih intervjua novinara/ki daje dodatne uvide u različite oblike zastrašivanja koje su oni doživjeli u toku svoje novinarske karijere.
Tokom intervjuisanja identifikovane su četiri glavne kategorije zastrašivanja, iako su novinari/ke radili u različitim državama i kontekstima:

  • fizičko
  • psihološko
  • sudsko/pravno
  • ekonomsko zastrašivanje.

Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara koja okuplja novinarska udruženja iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kosova, svakodnevno bilježe slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima/kama.
Udruženje „BH novinari“ je od početka 2018. do oktobra ove godine evidentirao 143 slučaja kršenja novinarskih prava, među kojima su i fizički napadi i prijetnje.
Događaji koji su u BiH obilježili različite afere tokom pandemije Covid-19, kao što je slučaj Respiratori, u žižu prijetnji stavili su i novinare/ke, o čemu je nedavno pisao portal media.ba, a situacija nije ništa bolja ni u regiji.
U analizi Nedima Pobrića navodi se da su novinari/ke i medijski radnici/ce u Bosni i Hercegovini čak u povoljnijoj poziciju u poređenju sa Srbijom, ukoliko se u obzir uzme broj prijavljenih napada ali i relevantnih izvještaja.
Povodom 2. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, Udruženje novinara Srbije (UNS) ističe da su ove godine u Srbiji fizički napadi na novinare/ke i medijske radnike/ce u dramatičnom porastu u odnosu na prethodne.
Prema ovogodišnjem svjetskom Indeksu slobode medija Reportera bez granica, BiH je na 58. mjestu, Hrvatska na 59. mjestu, Albanija na 84., Srbija 93., Sjeverna Makedonija na 92., a Crna Gora na 105. mjestu.
Pandemija je dodatno ugrozila novinarsku profesiju, pa je tokom pandemije zabilježen veliki broj ograničavanja slobode novinarskog djelovanja, koje je praćeno kroz različite ucjene, prijetnje i nasilje.  The International Press Institute (IPI) zabilježio je 335 kršenja koja su ograničavala novinarsku praksu tokom pandemije.
Na webinaru u organizaciji International Center for Journalists (ICFJ) održanom sredinom ove godine pod nazivom Novinarstvo i pandemija: odgovor na prijetnje slobodi i sigurnosti medija, panelisti/kinje su upravo govorili o ključnim rizicima i praktičnim načinima odgovora na prijetnje koje i dalje eskaliraju imajući u vidu da kriza izazvana koronavirusom nije prestala, te da veliki broj država iskorištava pandemiju kao pokriće za suzbijanja slobode pristupa informacijama.

 

Ocijenite kvalitet članka