Žene na liderskim pozicijama i u vlasničkoj strukturi medija

08.03.2024. / 08:03
Autor/ica
Share
women editor in chief journalism
women editor in chief journalism

Ako će me angažirati samo zato što sam žena, bolje da me ne angažiraju nikako.

Ovo sam čula bezbroj puta od žena iz različitih profesija.

Postoje situacije i mjesta na kojima se žene angažiraju samo zato što su žene, valja ispuniti kvotu.

Isto tako postoje mjesta gdje se žene ne angažiraju upravo zato što su žene. To su mjesta na kojima se donose velike odluke koje utječu na financije, društvo, na budućnost.

Na ovim mjestima kvote nisu bitne.

Bitna je moć, a moć još uvijek pripada “bijelom muškarcu.”

Zašto polovina zaposlenih u industriji ne može dati više od 21% vodećeg kadra

“Samo 21% od 179 glavnih urednika u 240 medijskih brendova su žene. U prosjeku 40% novinarki na 12 tržišta su žene. Prošle je godine ova je brojka iznosila 22% na istim tržištima.” ovo su rezultati istraživanja Reuters Instituta.

U istraživanju Instituta Reuters za 2022. godinu analizirana je rodna struktura glavnih urednika/ca na uzorku od 240 glavnih online i offline medijskih kuća na 12 različitih tržišta na pet kontinenata.

podaci koje je prikupio Reuters
Foto: Podaci koje je prikupio Reutersov Institut za proučavanje novinarstva o spolu glavnih urednika u 240 medijskih kuća 2021. i 2022. godine.

Analiza 10 najboljih online medijskih kuća i 10 najboljih offline medijskih kuća na svakom od ovih 12 tržišta, pokazala je:

Na 11 od 12 tržišta većina glavnih urednika su muškarci, uključujući zemlje u kojima je među zaposlenim novinarima/kama više žena nego muškaraca. Niti jedno tržište u obuhvaćeno ovim istraživanjem ove godine nema većinu žena vodećih urednica.

Postotak žena na vodećim uredničkim pozicijama značajno varira od tržišta do tržišta, od 7% u Brazilu do 50% u SAD-u.

U istraživanju se navodi da, gledajući šire na rodnu nejednakost u društvu i postotak žena na najvišim uredničkim pozicijama, “ne nalazimo značajnu korelaciju. Zemlje koje postižu dobre rezultate na UN-ovom indeksu rodne nejednakosti, poput Finske i Španjolske, imaju relativno malo žena među glavnim urednicima/ama.”

Zašto je važno tko odlučuje ako imamo transparentan i objektivan medij

Tko odlučuje što je vijest važno je iz više razloga.

Sredinom 19. stoljeća žene su pisale “ženske vijesti” o temama za koje se smatralo da bi mogle zanimati čitateljice. Novine su stvorile stranice za žene kako bi privukle čitateljice. Ove su se stranice fokusirale na četiri F: hrana, moda, namještaj i obitelj (food, fashion, furniture, family).

Ženska su pitanja bila marginalizirana na ženskim stranicama, a novinarke getoizirane da pišu samo “ženske vijesti”. Što se radija tiče, muškarci su ženske glasove smatrali previše kreštavim i vjerovali su da žene nemaju autoritet za čitanje vijesti.

Zato je važno tko odlučuje što će se objaviti i kako će se o tome izvještavati.

Spol ne može biti mjerilo za procjenu nečije sposobnosti u pokrivanju neke teme i izvještavanju.

Ljudi koji zauzimaju pozicije glavnih urednika/ca imaju moć i utjecaj. Oni predstavljaju i svoju organizaciju i industriju u cjelini. Oni oblikuju kako izgledaju vijesti i redakcije i stvaraju sliku novinarstva koju publika vidi. Zato je važno pratiti tko su ti ljudi i u kako predstavljaju širu javnost i sve njene različitosti.

Znanstvenici su dokazali da mogu postojati razlike u izvještavanju između redakcija koje vode žene i onih koje vode muškarci.

Pozitivna ili negativna medijska pokrivenost može imati važne posljedice na živote pojedinaca i njihovu sposobnost da uspiju. Jedan potencijalni čimbenik koji može utjecati na ton izvještavanja, posebno za žene, je spol voditelja redakcije.

Analizom podataka o osjećaju izvještavanja 212 američkih novina iz raznih gradova i država između 2004. i 2009. analizirani su učinci rodnog sastava redakcija na ton izvještavanja za muškarce i žene.

Rezultati su pokazali da osobe sa ženskim imenima imaju pozitivniju pokrivenost od onih s muškim imenima u svim redakcijama medija. Otkriveno je i da je povećana zastupljenost žena u uredničkim odborima medija rezultirala umjereno pozitivnijim izvještavanjem o ženama. A nema dokaza da žensko uredništvo favorizira žene.

Kakva je korist za medijsku industriju od brige o rodnoj ravnopravnosti?

U analizi i preporukama pod nazivom “Ravnopravnost spolova u medijima” koje je financirala Ford Fondacija, Skeath i Macpherson navode da “poboljšanje rodne raznolikosti u industriji vijesti može poboljšati poslovnu izvedbu širenjem baze talenata, povećanjem pristupa novim tržištima i potencijalno povećanje financijskih povrata. Također može povećati povjerenje u medije. Čak i one rukovoditelje u industriji koji odluče ignorirati moralni argument za poboljšanje jednakosti u redakciji trebao bi potaknuti na djelovanje poslovni argument.”

Iako postoje konkretni financijski pokazatelji koji govore u korist veće zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u medijima, promjene su spore i teške.

Krute rodne strukture medija i njihov otpor promjenama govore koliko je teško odreći se moći jednom dijelu medijskih djelatnika, a koliko je teško othrvati se moći drugom dijelu, ženama i manjinama.

USAID CATALYZE Engines of Growth (EoG) Aktivnost na Zapadnom Balkanu nedavno je pokrenuo regionalne događaje na kojima se razgovaralo o preprekama s kojima se biznisi u vlasništvu žena suočavaju u pronalaženju i pristupu odgovarajućem rješenju financiranja za svoje poslovanje.

“Na Zapadnom Balkanu mala i srednja poduzeća čine 99 posto poduzeća u šest gospodarstava (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija). Kako bi održali i razvili svoje poslovanje, mala i srednja poduzeća trebaju pristup kapitalu. Ipak, mnoga mala i srednja poduzeća u vlasništvu, pod vodstvom i upravljanjem žena nemaju potrebne informacije i pristup financiranju, što rezultira neiskorištenim potencijalom za gospodarski rast zemlje.” istaknuto je na ovim događajima.

Teže doći do financijskih sredstava znači teže pokretanje i održivost medija (biznisa).

Tu dolazimo do začaranog kruga. Žene teže dolaze do novaca, što rezultira težim putem u okretanju medija, što su manje mogućnosti za napredovanje žena, mediji koji oblikuju društvo podložniji su jednom izvoru moći.

Jedna pozitivna okolnost vezana za promjene u medijima navedena je u Internewsovoj “Strategiji ravnopravnosti spolova i inkluzije” koja kaže: “Značajna transformacija odnosa moći koji stvaraju i održavaju nejednakost spolova je trajno putovanje, a ne promjena preko noći. [...] Tempo promjena treba biti vođen lokalno.”

Podaci navedeni u ovom tekstu odnose se na 2022. i 2023. godinu. Ipak, ne pokazuju značajne promjene u jednakosti spolova na vodećim pozicijama u medijskoj industriji, u odnosu na podatke iz ranijih istraživanja. To je pokazatelj da žene u medijima mnogo teže napreduju od muškaraca, da teže dolaze do rukovodećih pozicija.

Ženama je otežan pristup kapitalu, a posljedično mali broj žena je u vlasničkoj strukturi medija.

Ocijenite kvalitet članka