U subotu 26.8.2023. godine stupile su na snagu izmjene Krivičnog zakonika RS, kojima se u ovom bh. entitetu kriminalizuje kleveta.
Na ovogodišnjem USAID BMAP Forward Godišnjem medijskom forumu koji se održao u Sarajevu od 10. do 11. maja/svibnja više od 100 medijskih profesionalaca/ki iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije učestvovalo je u razgovorima i prezentacijama sa namjerom da razmišljaju o budućnosti u vremenu disrupcije.
Jedna od najvećih disrupcija koja se dešava danas na prostoru Zapadnog Balkana je ugrožavanje slobode izražavanja. To je i razlog zašto je prvi panel Foruma posvećen prijetnjama slobodi izražavanja u regionu. Na panelu su učestvovali stručnjaci/kinje iz regiona:
- Vesna Alaburić, advokatica i ekspertkinja za medijsko pravo iz advokatske kancelarije Alaburić u Zagrebu.
- Slobodan Kremenjak advokat, ekspert za medijsko pravo iz advokatske kancelarije Samardžić i Živković, Beograd.
- Frane Maroević, predsjednik International Press Institute iz Beča te
- Jovana Kisin Zagajac advokatica i ekspertkinja za medijsko pravo iz advokatske kancelarije Jovana Kisin Zagajac, Banja Luka.
Očekivane posljedice po medije u Republici Srpskoj
Jovana Kisin Zagajac je na samom početku objasnila kakve posljedice se mogu očekivati za novinare/ke, medije i sve građane/ke u Republici Srpskoj, ali ne samo u ovom entitetu nego i šire kako je to već u razgovoru sa nama objasnila Vesna Alaburić koja je radila i nezavisnu analizu prijedloga ovih izmjena za USAID-ov BMAP Forward program.
„Sama najava ovakvih kazni je stvorila neugodan osjećaj svima koji obavljaju novinarsku profesiju. Kriminalizacija klevete i kriminalizacija uvrede kao krivičnog djela. Pored problematike što se one kriminalizuju one su jako loše postavljene i definisane, odnosno uopšte nisu definisane.“
Kisin Zagajac je dodala da zatvorske kazne nisu eksplicitno propisane u zakonu. „Međutim toliko su visoke novčane (kazne), a ko poznaje naš procesni krivični zakon, zna da ko ne može da plati novčanu kaznu on ide u zatvor.“
Na kraju je Kisin Zagajac objasnila šta još preostaje kada zakon bude usvojen.
Čije je pravo jače?
Onoga ko ima pravo da se slobodno izražava ili onoga ko ima pravo na zaštitu ugleda i časti?
Vesna Alaburić je odgovorila na ovo pitanje ukratko objasnivši genezu promjena u odlučivanju Evropskog suda za ljudska prava o pitanju slobode izražavanja u posljednjih 20 godina. Ona je opisala trenutak te promjene kada Član 8 (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života) i Član 10 (Sloboda izražavanja) Evropske konvencije za ljudska prava počinju da „se na hijerarhijskoj ljestvici ljudskih prava nalaze na istoj razini.“ Međutim ona je dodala da ova promjena nije najvažniji kriterij i dalje objasnila koji je treći „najvažniji i apsolutno najdragocjeniji kriterij“ koji se mora uzeti u obzir i kada sloboda izražavanja mora biti prioritetnija.
Opasnost od represivnih mjera u Srbiji
Stanje medijskih sloboda i kontrole medija u regionu je najlošije u Srbiji koja je pozicionirana na 91. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija. Pogotovo u kontekstu situacije u kojoj se nalaze nezavisni mediji.
Zbog tragičnog događaja koji se u Srbiji desio na početku maja/svibnja Slobodan Kremenjak je na početku objasnio kako su neki mediji neetično djelovali jureći klikove i da će takva situacija sigurno dovesti do još većih represivnih mjera.
„Svi smo, nažalost, pratili medije tih par dana i to je bilo jezivo. Odsustvo empatije, lov za klikovima najgore moguće vrste u trenutku kada tome apsolutno nije mesto. Ja mislim da nema profesionalnog standarda koji nije narušen u tih nekoliko dana. Što od redakcija od kojih to očekujemo i koje su nas na takvo nešto navikli i nažalost od nekih drugih. To će morati da izazove neku reakciju. Elementarno pravilo je ili sam uredi svoje dvorište i svoju profesiju ili će ti neko doći sa strane i urediti. I to će uraditi bez mnogo razumevanja za probleme i prave interese profesije. Da li će do toga brzo da dođe i koje će biti razmere ostaje da se vidi.“
Na pitanje zašto se medijski zakon u Srbiji, koji važi za jedan od boljih zakona, ne primjenjuje Kremenjak je odgovorio:
„Postoji zakon, ali ne znači mnogo.“
Kremenjak kaže da razlozi primjene ili ne primjene određenih zakona, koliko god oni bili dobri ili loši, dobrim dijelom leže u političkoj volji.
Nadalje se kroz ovo pitanje nadovezao na izmjene Krivičnog zakona u Republici Srpskoj u ovoj godini i šta je glavni problem sa njim.
U videu ispod možete pogledati koje su to sve prijetnje slobodi izražavanja u regionu kao i odgovore na pitanja koje je postavljala publika.
