Različiti ljudi trebaju različite informacije od medija.
Kako ponuditi svima ono što im treba, a da ih ne zatrpate vijestima koje neće biti čitane?
Potrebe publike nadilaze same činjenice i proizlaze iz osnovne ljudske potrebe za razumijevanjem svijeta oko sebe, mogućnosti uključivanja u razgovor, dijeljenja informacija sa drugima i utvrđivanja da li je nešto loše ili dobro, pogrešno ili ispravno.
Prošle godine smo pisali o sve većoj potrebi uključivanja modela korisničkih potreba unutar medijskih redakcija kako bi sadržaj koji je plasiran bio u skladu sa potrebama publike za koju izvještavate.
Model korisničkih potreba u novinarstvu je okvir koji naglašava razumijevanje i zadovoljavanje potreba korisnika vijesti ili korisnika/ca. Fokusira se na prilagođavanje novinarskog sadržaja i isporuke kako bi se bolje zadovoljile potrebe, preferencije i ponašanja publike. Model potreba korisnika/ca prepoznaje da bi novinarstvo trebalo biti usmjereno na korisnika/cu, sa jakim naglaskom na razumijevanju i adresiranju potreba publike za informacijama, umjesto da samo proizvodi vijesti zasnovane isključivo na uredničkim prosudbama ili tradiciji.
Model korisničkih potreba koji je kreirao BBC World Service od samog nastanka 2016. godine do danas mijenjao se i prilagođavao potrebama korisnika/ca, da bi danas govorili o modelu korisničkih potreba 2.0. koji su ove godine objavili Dmitry Shishkin (kreator izvornog modela) i suosnivač kompanije smartocto Rutger Verhoeven. Modeli su se mijenjali shodno iskustvu i podacima koji su prikupljani, te kako, gdje i zašto sam model funkcioniše.
Kako navode iz smartocto, korisničke potrebe 2.0 se sada baziraju na četiri ose:
- Znati
- Razumjeti
- Osjećati
- Raditi
Pored ove četiri ose, model je baziran i na osam primarnih korisničkih potreba, što je dvije više nego je to bio slučaj sa verzijom 1.0.
Dušan Mašić, koji je bio dugogodišnji novinar i BBC World Service voditelj poslovnog razvoja, je u svom Master class predavanju predstavio prije četiri godine sredstva i strategije za privlačenje mlađe publike, koji se također oslanjaju na izgradnju koncepta specifičnih korisničkih potreba, u ovom slučaju mlađe publike. Video je titlovan na Makedonski, Albanski i BHS jezik.
Model potreba korisnika/ca obično uključuje nekoliko ključnih komponenti:
- Istraživanje publike: Ova komponenta uključuje proučavanje i analizu karakteristika, preferencija i ponašanja ciljne publike ili korisnika/ca sadržaja medija. Može uključivati ankete, intervjue, fokus grupe i druge metode za prikupljanje uvida u ono što publika želi, koje informacije su joj potrebne, kako konzumiraju vijesti i koje formate ili platforme preferiraju.
- Kreiranje sadržaja usmjerenog na korisnika/cu: Na osnovu istraživanja publike, novinari/ke i mediji mogu kreirati sadržaj koji odgovara potrebama publike za informacijama. To može uključivati proizvodnju vijesti, priloga, multimedijalnog sadržaja i drugih formata koji su relevantni, pravovremeni i privlače ciljnu publiku.
- Angažman publike: Model potreba korisnika/ca također naglašava izgradnju i održavanje odnosa sa publikom kroz aktivan angažman. To može uključivati korištenje društvenih medija, newslettera, komentara na društvenim mrežama i drugih kanala za interakciju sa korisnicima/ama, prikupljanje povratnih informacija i razumijevanje njihovih potreba u razvoju.
- Personalizacija i prilagođavanje: Ovaj model prepoznaje da publika ima različite interese, preferencije i potrebe za informacijama. Zato mediji mogu usvojiti strategije za personalizaciju i prilagođavanje isporuke sadržaja pojedinačnim korisnicima/ama ili određenim segmentima publike. To može uključivati korištenje algoritama, analitike podataka i profiliranja korisnika/ca za isporuku sadržaja koji je relevantan i smislen za svakog korisnika.
- Kontinuirana evaluacija i poboljšanje: Mediji trebaju redovno procjenjivati i poboljšavati svoj sadržaj i strategije isporuke na osnovu informacija publike i promjenjivih potreba.
Razumijevanje potreba korisnika/ca uključuje sticanje uvida u preferencije, očekivanja i ponašanja ciljne publike. Ovo razumijevanje može pomoći novinarima/kama da prilagode svoj sadržaj tako da zadovolje potrebe svoje publike. Cilj mu je osigurati da novinarstvo ostane relevantno, angažirano i ima utjecaja u medijskom okruženju koje se brzo razvija.
„Svaka redakcija može biti uspješna sve dok pronalazi da se njen proizvod uklapa u tržište i da njeni rezultati strateški, dosljedno i kreativno zadovoljavaju potrebe korisnika/ca publike.“ – navodi se u članku Model korisničkih potreba za medije, objavljen na smartocto.com.
Pored gore navedenih ključnih komponenti ovog modela, važnost povjerenja, kredibiliteta i etike biva neophodno za postizanje kvalitetnog i profesionalnog pristupa korisnicima/ama.
Važnost kredibilnih informacija, te povjerenje publike koja konzumira određen medij je važan element za građenje odnosa sa publikom. Razumijevanje potreba korisnika/ca može pomoći medijima da izgrade povjerenje kod svoje publike isporukom tačnog, pouzdanog i vjerodostojnog sadržaja. Za razumijevanje potreba mediji često koriste alate umjetne inteligencije, koji svakako mogu pomoći u provjeri činjenica, provjeri izvora i otkrivanju dezinformacija ili lažnih vijesti. Koristeći AI kako bi osigurali tačnost i kredibilitet svog sadržaja, mediji mogu uspostaviti povjerenje kod svoje publike, što je ključno u eri preopterećenja informacijama i širenja lažnih vijesti.
Međutim, kada govorimo o umjetnoj inteligenciji i njenoj korisnosti, nezaobilazno je etičko pitanje. Etička razmatranja su obavezna u novinarstvu, a alati na bazi umjetne inteligencije trebali bi se koristiti u poštivanju novinarskih principa i etičkih smjernica. Razumijevanje potreba korisnika/ca može pomoći novinarima/kama da se snađu u etičkim izazovima povezanim s umjetnom inteligencijom, kao što su pristrasnost, privatnost i transparentnost. Na primjer, AI algoritmi mogu nenamjerno produžiti predrasude u sadržaju vijesti ili nenamjerno narušiti privatnost korisnika/ca. Naprosto, alati koji koriste umjetnu inteligenciju nisu još uvijek toliko usavršeni da mogu zaobići ove nedoumice, a budući da je online sfera prekrivena lažnih informacijama i dezinformacijama, ovo pitanje postaje neizmjerno važno. Razumijevanjem potreba korisnika/ca i vodeći računa o etičkim pitanjima, novinari/ke mogu osigurati da se AI koristi odgovorno i u najboljem interesu publike.
Mnoge medijske redakcije širom svijeta usvajaju ovaj model korisničkih potreba, poput BBC-a, Buzzfeeda, Wall Street Journala, Vogue, TRT-a i Culture Trip. Bilo da koriste model koji je prvobitno kreirao BBC ili da izgrađuju svoje modele, mnoge medijske redakcije vide ogromnu korist ovakvog pristupa.
"Nema sumnje da usvajanje strategije sadržaja na prvom mjestu prema potrebama korisnika/ca može pomoći redakcijama da povećaju angažman. Također znamo da pametna obavještenja mogu imati transformativni učinak na kulturu i radni tok uređivačkih timova. Kombinacija to dvoje bi trebala stvoriti moćno rješenje kako bi omogućili redakcijama da se bolje povežu sa svojom publikom - i to duže." – izjavio je Rutger Verhoeven, CMO u Smartocto.
Razumijevanje potreba korisnika/ca je jedan od najvažnijih elementa u novinarstvu. Usklađivanjem preferencija, očekivanja i ponašanja publike, mediji mogu kreirati novinarstvo koje je personalizovano i više usmjereno na publiku, pa samim tim je i efikasnije i pouzdanije.
