Nikad nije bilo jednostavnije i dostupnije za novinara/ku ući u poduzetništvo i pokrenuti nešto svoje.
Troškovi više nisu prepreka jer ne morate imati kompletnu radio postaju, frekvenciju i svu opremu, možete pokrenuti podcast.
Niste primorani dizajnirati časopis, možete pokrenuti online portal.
Prilika ima, ali uz njih dolaze i izazovi koje smo analizirali u ovom tekstu.
Kada počinje poduzetništvo u novinarstvu
“Ne počnete razmišljati o tome da postanete poduzetnik/ica kada dobijete otkaz, morate početi razmišljati o tome što još možete raditi osim sadašnjeg zadatka. Prije ili kasnije morat ćete krenuti dalje. Ono što trebate znati jest da će nakon redakcije biti života i morate biti spremni na to.”
Ovako je na svom predavanju izvršni direktor Media Career Development Network Lekan Otufodunrin ponudio prijedloge kako novinari/ke mogu postati uspješni poduzetnici/e uz različite izazove s kojima se sada moraju nositi.
Poduzetništvo u novinarstvu ne razlikuje se od poduzetništva u drugim industrijama. Na tržištu se novinari/ke natječu za posao, bolje plaćene projekte i pozicije. Temeljne vještine u tržišnoj utakmici jesu one preofesionalne novinarske, ali nisu presudne za uspjeh. Mreža kontakata, vještina prodaje i način komunikacije s potencijalnim poslodavcima, jesu.
Poduzetnički mindset novinara/ki počinje razvoj u redakciji u kojoj se stječu profesionalne vještine istraživanja, građenja priče, pisanje i uređivanje. Ono što pojedine novinare/ke izdvaja je poznavanje teme, poznavanje tehnologije, aktivno korištenje multimedije, pronalaženje i biranje izvora.
Sljedeća stepenica u stjecanju poduzetničkih vještina u redakciji je komuniciranje s publikom, izgradnja zajednice.
Vještine i znanja novinara/ke poduzetnika/ice
Onog trenutka kad se novinar/ka nađe u situaciji da napravi iskorak u karijeri i od člana redakcije postane vlasnik/ca biznisa, otvaraju se mogućnosti i izazovi.
Pored vještina, znanja i strasti zbog koje se ulazi u poduzetništvo, potrebno je odrediti kojom vrstom medijskog poduzetništva se žele baviti.
Da bi medij opstao potrebno unaprijed definirati koji problem rješava i kako će to naplatiti. Konkretnije rečeno radi li se o pokretanju lokalnog ili regionalnog medija, pokretanju alternativnog medija, inkluzivnih ili medija zajednice...
“Također morate razmišljati o mogućim tokovima prihoda u smislu tko će platiti vaše proizvode i usluge, a morate steći potrebno dodatno znanje i obuku za uspjeh”, objasnio je Lekan Otufodunrin.
“U pripremi da postanu poduzetnici, novinari/ke moraju više pažnje posvetiti poslovnoj strani medijskih operacija u kojima trenutno rade. Nije dovoljno znati samo o uređivačkim aspektima posla, treba vas zanimati kako se upravlja tvrtkom, marketingom i prodajom.”
Kvalitetan sadržaj i dalje je najvažniji element uspjeha digitalnog medijskog projekta, ali ako ste usredotočeni isključivo na stvaranje dobrog novinarstva, vaš je biznis osuđen na propast. Kvalitetan sadržaj mora naći put do publike na društvenim mrežama i tražilicama, mora isporučiti informaciju u formatu koji će publici biti zanimljiv, a mediju isplativ.
Sve ovo je pokriveno i praćeno analitikom koja će dati “crno na bijelo” odgovor koje priče publika čita.
Novinarstvo i prodaja
Danas mediji prodaju sve i svašta.
Nije ovo ružan opis medijske slike danas, nego realan opis medijskog biznisa.
Prvo pravilo održivosti u biznisu kaže nikad sva jaja u istu košaru. U ovom kontekstu to znači diverzificirati izvore prihoda što je više moguće.
Izvore prihoda možemo podijeliti u dvije kategorije:
- one koji vam mogu pomoći da pokrenete novi projekt
- one koji vam mogu pomoći da razvijete održive izvore prihoda tijekom vremena.
Pokretanje i razvoj novih projekata realizira se uz pomoć sredstava iz:
- različitih fondova i grantova
- crowdfunding
- privatni ulagači
- ulagači specijalizirani za medije, kao što su The Media Development Investment Fund i Omidyar Networks
Najbolji izvori dugoročnih prihoda mogu biti:
- donacije čitatelja organiziranih u čitateljske klubove i članstva
- događanja, seminari i konferencije
- konzultantske usluge i obuka
- proizvodnja sadržaja za klijente
- sindiciranje sadržaja drugih medijskih stranica
- prodaja digitalnih knjiga i drugih proizvoda
- oglašavačke mreže i pridruženi programi, kao što je Google AdSense
- sponzori i oglašivači
- pružanje digitalnih agencijskih usluga klijentima.
Izvršni direktor Media Career Development Network Lekan Otufodunrin u predavanju koje smo spomenuli na početku teksta je istaknuo da novinarima/kama prioritet treba biti i razvijanje poduzetništva koje je usko povezano s medijima poput pokretanja publikacija/organizacija za emitiranje, usluga stvaranja sadržaja (content marketing), izdavaštva i nezavisne produkcije emitiranja.
Rekao je da novinari/ke također trebaju razmotriti usluge medijskog savjetovanja, odnosa s javnošću i obuke, odnosno sve usluge za koje imaju potrebnu stručnost ili kapital.
Kako izgleda u praksi kada novinar/ka postane poduzetnik/ica
Portal Republik sa sjedištem u Švicarskoj na njemačkom govornom području, koje su pokrenute u siječnju 2018., prikupile su gotovo 6 milijuna dolara od grupnog financiranja i ulagača.
Osnivači kažu da uspjeh stranice i potpora čitatelja/ica i investitora odražavaju frustraciju javnosti nad glavnim švicarskim medijima. Mnogi su se žalili na nekoliko velikih medijskih korporacija koje su posljednjih godina kupile i spojile nekoliko neovisnih švicarskih novina te televizijskih i radijskih postaja, koncentrirajući nekadašnje raznoliko medijsko tržište i smanjujući kvalitetu.
Osoblje u glavnim dnevnim listovima u vlasništvu Tamedia, na primjer, žalilo se na lažne reklame. U isto vrijeme, veliki novi valovi ulaganja dolaze od krajnjih desničara, euroskeptika, antiimigrantskog političara Christopha Blochera kojeg su švicarski mediji optužili za promicanje desničarskih perspektiva u nekadašnjim politički neutralnim novinama koje je kupio u posljednjih godina, uključujući neproporcionalno, pozitivno izvještavanje o Blocherovoj Švicarskoj narodnoj stranci.
Pokrećući web stranicu, bilten i aplikaciju, Republik je nedavno objavio istragu o tužiteljima u Zürichu koji su angažirali razbojničke privatne zaštitare za hvatanje i ispitivanje osumnjičenika.
Republik je profitna tvrtka s 50 zaposlenih s punim i skraćenim radnim vremenom, plus freelanceri. Osnivači su osnovali zadrugu Project R koja kontrolira 49 posto udjela u poslovanju. Pretplatnici i drugi donatori automatski su dioničari Projekta R.
Šest suosnivača posjeduje oko 35 posto. Ulagači, koji su većinom pridonijeli potpori ovom švicarskom mediju, posjeduju još 15 posto. Model daje publikaciji legalan način za javno prikupljanje novca, ali osigurava da netko osim osnivača i originalnih investitora zadrži kontrolu nad tvrtkom.
Suvlasnica Clara Vuillemin bila je interna tehnološka stručnjakinja kada je Republik pokrenut. Stvaranje vlasničkog načina razmišljanja bio joj je izazov. Vuillemin kaže kako “U posljednje vrijeme donosim odluke koje niti jedan novinar/ka ne želi donositi.”
Rezala je troškove redakcije. Troškovi su veći od prihoda. Te se brojke moraju preokrenuti ako žele pronaći nove ulagače. Publikacija ima 18.000 pretplatnika, ali treba najmanje 25.000 da bi bila održiva, kaže ona. Traže dodatnih 1 milijun dolara financiranja koje bi im moglo pomoći da opstanu dok grade svoju bazu čitatelja koji plaćaju.
Razvoj poduzetničkih vještina i ulazak u poduzetništvo je novo poglavlje u razvoju karijere u medijima. Nekad je razlog loši uvjeti s kojim se novinar/ka ne slaže, nekad želja za promjenom medijske slike. Bez obzira na to koji razlog je u pitanju, izazovi opstanka na tržištu su isti.
