Svjetski dan slobode medija 2021: Informacije kao javno dobro

03.05.2021. / 11:22

Svake godine 3. maj je datum kojim se slave osnovni principi slobode štampe, procjenjuje se sloboda štampe širom svijeta, brane se mediji i novinari/ke od napada na njihovu neovisnost i odaje počast novinarima/kama koji su izgubili živote u vršenju svojih profesionalnih dužnosti.

Svjetski dan slobode medija (World Press Freedom Day – WPFD) vuče korijene iz UNESCO-ove konferencije u Windhoeku, Namibiji, održane 1991. godine. Generalna skupština UN-a je 1993. godine proglasila 3. maj Svjetskim danom slobode medija, na osnovu preporuka koje su usvojene na UNESCO-ovoj konferenciji 1991. godine.

Ovaj datum služi kao povod za dodatno informisanje građana/ki o kršenjima medijskih sloboda, cenzuri kojoj su izloženi, prijetnjama, maltretiranju, napadima i čak ubistvima novinara/ki širom svijeta.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana slobode medija „Informacije kao javno dobro“ služi kao poziv da se potvrdi važnost njegovanja informacija kao javnog dobra i unapređenje transparentnosti. Vrijeme pandemije je dodatno naglasilo činjenicu da su informacije koje mediji prenose važne za javno dobro i tema je od hitnog značaja za sve zemlje širom svijeta. Ova tema prepoznaje promjenjivi komunikacijski sistem koji utječe na naše zdravlje, ljudska prava, demokratiju i održivi razvoj.

UNESCO navodi da ovogodišnje obilježavanje slobode medija „ističe važnu razliku između informacija i drugih vrsta komunikacionih sadržaja kao što su dezinformacije, govor mržnje, zabava i podaci. Cilj je skrenuti pažnju na posebnu ulogu novinarstva u stvaranju vijesti koje su provjerene informacije o javnom interesu i o tome kako to ovisi o širem ekosistemu koji omogućava informacije kao javno dobro.“

WPFD za 2021. godinu želi istaknuti sljedeća tri imperativa za ovaj ekosistem:

  • Koraci za osiguravanje ekonomske održivosti medija;

  • Mehanizmi za osiguravanje transparentnosti internetskih kompanija;
  • Povećani kapaciteti za medijsku i informacionu pismenost koji omogućavaju ljudima da prepoznaju i vrednuju, kao i brane i traže novinarstvo kao vitalni dio informacija kao javno dobro.

Svjetski indeks slobode medija 2021

Prema izvještaju Svjetskog indeksa slobode medija, objavljenog 20. aprila, situacija u medijima tokom 2020. godine u 180 zemalja svijeta ocijenjena je kroz ozbiljne probleme sa medijskim slobodama.

Izvještaj raspoređuje države u šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija gdje se na prvom mjestu nalazi Norveška sa indeksom 6,72 dok je Eritreja sa indeksom 81,45 na posljednjem, 180. mjestu.

 

Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u narandžastoj zoni, što je ocjenjeno kao “loše” stanje sloboda medija.

Hrvatska je napredovala za tri mjesta i nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95. Bosna i Hercegovina je zadržala isto mjesto kao i godinu ranije, 58. sa indeksom 28,34. Srbija je na 93. mjestu, Crna Gora na 104., dok je Sjeverna Makedonija na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja Reportera bez granica. Albanija je na 83. mjestu sa indeksom 30,59, dok se Kosovo nalazi na 78. mjestu sa indeksom 30,32 i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.

Povećani su napadi na novinare/ke i hapšenja u Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Srbiji, Grčkoj, Italiji i Bugarskoj.

“Novinarstvo je najbolja vakcina protiv dezinformacija. Ali nažalost, njegovu proizvodnju i distribuciju prečesto blokiraju politički, ekonomski, tehnološki, a ponekad čak i kulturni faktori. Kao odgovor na virusnu prirodu dezinformacija koje idu preko granica, na digitalnim platformama i na društvenim mrežama, novinarstvo je glavni način da se osigura da se javna rasprava temelji na raznovrsnom nizu utvrđenih činjenica”, izjavio je generalni sekretar Reportera bez granica, Christophe Deloire.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ocijenite kvalitet članka