Novinarski rad od kuće i digitalni sigurnosni izazovi u praksi na Balkanu

27.04.2020. / 09:58

Rad od kuće u vrijeme pandemije COVID-19 postao je sastavni dio većine profesija, pa tako ni novinarstvo nije izuzetak. Veliki broj novinarskih redakcija je privremeno preselilo svoju redakcijsku rutinu u online sferu. Užurbano jutro uz kafu sa kolegama/icama na jutarnjem sastanku je zamijenjeno Zoom, Skype, Teams ili nekom drugom online aplikacijom. Domovi novinara/ki postali su glavni uredi odakle svakodnevno poizvode relevantne vijesti.

Više od mjesec dana živimo u izolaciji, prinuđeni da imamo ograničen fizički kontakt sa drugim osobama. S druge strane, poraslo je korištenje online resursa za komuniciranje i istraživanje. Ranije smo pisali o digitalnim izazovima i sigurnosnim prijetnjama sa kojima će se potencijalno svi susretati, jer rad od kuće otvara vrata za mnoge hakerske napade.  

Kako su se redakcije prilagodile radu od kuće, da li su poduzeli neke dodatne sigurnosne korake pojedinačno sa novinarima/kama kako bi bili digitalno zaštićeniji, te kako danas izgleda novinarski posao u pomenutim okolnostima, razgovarali smo sa novinarima/kama i urednicima/cama medija na Balkanu.

Kreativnost i prilagođavanje iz dana u dan

„Gracija je u drugoj polovini marta i printanog izdanja koje je objavljeno 20. 03. prilagodila svoje djelovanje nastalim okolnostima, te smo rad nastavili od kuće, prebacivši fokus i težište na portal Gracija.info. Printana Gracija je zasad, stavljena na pauzu. Naš rad se odvija mnogo užurbanije, čini mi se, nego ranije. Imamo dnevne Zoom kolegije, a na drugim kanalima komunikacije se brzo donose odluke šta i u kojoj formi objaviti na portalu. Vijesti posvećene aktuelnoj situaciji provjeravamo na više strana, nastojimo da ljude upozorimo, a da istovremeno ne izazivamo strah, odnosno, paniku kod naših čitatelja i čitateljica.“ – kaže Mersiha Drinjaković, novinarka bh. magazina Gracija.

Neke redakcije su imale jednostavnu tranziciju, bez velikih poteškoća. Jedna od njih je redakcija dnevnih novina Oslobođenje iz BiH. Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica, kaže: „Oslobođenje je - s obzirom da redakcija radi u zajedničkom prostoru - već nakon prvih upozorenja o pojavi koronavirusa reorganiziralo svoj rad i dvije trećine redakcije je počelo raditi od kuće. S pojačanjem mjera, u redakciji su praktično ostale samo neophodne službe. Funkcioniramo relativno normalno i s obzirom da radimo u svom redakcijskom sistemu (story editor) uistinu smo uvezani i nismo imali dodatnih problema. Sve mjere koje postoje u redakciji, važe i za rad od kuće, upravo zahvaljujući sistemu u okviru kojeg djelujemo.“

Budući da je pandemija bila neočekivana i da niko nije mogao ni sanjati da će svijet bukvalno stati, medijske redakcije, kao i većina drugih poslova, svoje aktivnosti prilagođavaju kako najbolje znaju. Ne postoje određena pravila rada od kuće, niti su ona bila prethodno razvijena i svi se prilagođavaju novonastalim okolnostima iz dana u dan.

Vasko Popetrevski, glavni i odgovorni urednik TV produkcije i online izdanja „360 Stepeni“ iz Makedonije, za Balkansmedia.org kaže: „Imajući u vidu da je "360 Stepeni" redakcija koja ima 2 glavna produkta - TV emisija i news portal, morali smo preduzeti takozvani dvostrani pristup. To znači da u trenutku kada je vlada preduzela oštrije mere zbog koronavirusa, ceo tim news portala je prestao da dolazi u redakciju i ceo je posao počeo da obavlja iz kuće. Na teren se izlazi samo kada je neophodno. Drugi pristup se odnosi na ekipu koja dva put nedeljno producira TV izdanje "360 Stepeni" (novinari/ke, snimatelji/ke, montažeri/ke). Zbog prirode televizijskog posla nije bilo moguće sve raditi od kuće, ali je bilo moguće uraditi restrikcije na radnom mestu, u smislu da svi reporteri/ke, snimatelji/ke ili montažeri/ke ne dolaze na posao ako ne moraju (čak smo montirali neke storije i emisije na daljinu preko Team viewera). Znači, rešili smo da u našoj redakciji bude što je moguće manje ljudi, ili smo samo radili sa essential - skeleton crew.”

Izazovi otvorene komunikacije sa izvorima informacija

U praksi svakodnevnog novinarskog posla je izazov pronaći relevantne izvore informacija. A kada je u pitanju pisanje o osjetljivim temama, kao što je kriza i kolaps sistema koji je nastao ovom pandemijom, a da pri tome morate da komunicirate kroz online dostupne kanale komunikacije, stavlja dodatne izazove pred novinare/ke.

Zamjenik urednika portala Kosovo 2.0, Jack Butcher, govoreći o prilagođavanju ovog medija radu od kuće, upravo navodi da je jedan od izazova bio građenje povjerenja sa izvorima informacija.

„Za novinare/ke, koji su navikli biti u konstantnom kontaktu sa izvorima i biti na mjestu događaja, posebno je izazovno. Locirati potencijalne izvore za priče iza ekrana i ubijediti ih da govore o veoma osjetljivim temama, a ne biti licem u lice s njima kako bi se lakše gradilo povjerenje, nije ni malo jednostavno.„

Dom kao novo poslovno okruženje

Rad od kuće svakako nije novost za veliki broj novinara/ki. Nerijetko novinari iz udobnosti svog doma istražuju različite teme ostajući ispred digitalnih uređaja satima, pa i danima. Komentarišući rad od kuće, to nam podcrtava i urednica Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Milica Šarić.

„Nije prirodno da novinari i novinarke sede kod kuće dok izveštavaju, ali recimo da istraživačkim novinarima to lakše pada. Naš rad se često svodi na sate provedene ispred računara, u potrazi za dokumentima i dokazima online, pretragom baza podataka i čitanjem puno dokumenata. Tako je i sada - sa obzirom da smo svoju ulogu i tokom pandemije korone shvatili veoma ozbiljno, redakcija CINS-a iz svojih domova radi od ujutru do uveče, ili do sledećeg jutra.“

Ono što dom kao novo poslovno okruženje stavlja pred sebe kao izazovi definitivno jeste dobra konekcija koja je potrebna za neometan rad u online sferi.

„Najveći problem bila je stabilnost interneta kod kuće, jer nitko od nas nije planirao svakodnevno preuzimati videozapise sa svoje privatne mreže. Nekada nam je bio potreban dan da bismo prenijeli video. Pored toga, nema svaki član/ica tima zasebnu sobu u kući, tako da je sve to zahtijevalo organizaciju i puno improvizacije.“ – navodi Jasmina Jakimova, urednica Radio MOF-a iz Makedonije.

O tome da ova vrsta rada ipak nije ista kao kada novinari/ke dobrovoljno ostaju kući da danima istražuju neku temu, govori glavni i odgovorni urenik Vijesti.me iz Crne Gore, Srdan Kosović.

„Sa jedne strane posao od kuće je zahtjevan, naročito kada nije pripremljen, zbog uslova rada - odvojene prostorije, kvalitet kućnih računara. Sa druge strane, zahvalan je jer u doba naglašenog stresa relaksira međuljudske odnose. U svakom slučaju, brzo smo se navikli i uglavnom smo efikasni, ali se mora razumjeti da je to oročeni period jer je ovo rad od kuće koji ima dodatne restrikcije jer nema opcije napuštanja kuće pa se ne može porediti sa klasičnim radom od kuće.“

Digitalna sigurnost novinara i izvora informacija

Biti zaštićen u online sferi je izazov sa kojim se svakodnevno suočavamo, radili od kuće ili ne. Rad od kuće u mnogome znači rad putem ličnih digitalnih uređaja. Svi uređaji posjeduju veliki broj ličnih podataka koji u ovakvim uslovima mogu biti izloženiji rizicima. Pisali smo o tome kako bi medijske redakcije trebale da imaju ovaj segment u vidu i s tim u vezi da naprave plan zaštite ličnih podataka svojih novinara/ki. Izloženost rizicima rada preko ličnih digitalnih uređaja svakako mogu biti i izvori informacija i novinarski podaci koje većina novinara/ki posjeduje.  Prema riječima naših sagovornika/ca mediji na Balkanu su u većini slučajeva već imali određene sigurnosne protokole i dodatne sigurnosne zaštite.

Milica Šarić iz CINS-a iz Srbije kaže da inače koriste sve sigurnosne mjere zaštite svojih izvora i novinara/ki, te da im pandemija nije napravila dodatne probleme.

Tome je vjerovatno doprinijela činjenica da se jednim dijelom novinarski posao i prije pandemije odvijao od kuće, što potvrđuje i Mersiha Drinjaković iz magazina Gracija. „Što se tiče sigurnosti na internetu, naša unutrašnja komunikacija je sistemski zaštićena, jer smo i ranije prakticirali povremeno rad od kuće, pa smo poduzeli mjere predostrožnosti, što je vrlo važno u situaciji infodemije, kad lažne vijesti, teorije zavjera, pozivanje na izvore koji nemaju kredibilitet stvaraju konfuziju u javnosti.„

Ova situacija je potakla na razmišljanje redakcije o tome koliko obraćaju pažnju na digitalnu sigurnost i protokole o privatnosti.

„Ono o čemu smo počeli razmišljati u prethodnom periodu jeste da moramo napraviti vlastite protokole o privatnosti u obliku dokumenta. Do sada nismo imali problema u ovom dijelu, jer smo tim od desetak ljudi, od kojih je pet novinara/ki, pa svakog trenutka znamo koj štа radi. Ali, smatramo da ćemo se, sa izradom ovog dokumenta, osigurat od potencijalnih problema u budućnosti. Ono što smo preduzeli kao jеdnu od mjera, je da, iako smo kod kuće, svi radimo isključivo na službenim računarima i poštujemo etički kodeks za novinare/ke.“ – kaže urednica Radio MOF-a iz Makedonije, Jakimova.

„Iz organizacijske perspektive, preispitali smo naše korištenje online softvera za sastanke, za interne i eksterne upotrebe, vodeći se aktuelnim sigurnosnim brigama. Kao i obično, kad novinari/ke rade na osjetljivim pričama s informacijama ili izvorima kojima je potrebna posebna zaštita (mimo svakodnevnih profesionalnih standarda koje očekujemo) oni o tome razgovaraju s urednicima/ama i dogovaramo se kako sigurno postupiti.“ – navodi zamjenik urednika Kosovo 2.0.

Medij „360 Stepeni“ iz Makedonije ulaže dosta dodatnih napora kako bi digitalna sigurnost novinara/ki, ali i izvora, bila na što većem nivou. Tako u sklopu USAID BMAP-ovog Risk Reduction granta, rade na obezbjeđivanju još veće sigurnosti, iako navode da su i prije pandemije obraćali pažnju i poduzimali dodatne korake zaštite.

„I pre ove krize smo preduzeli stroge bezbednosne mere pristupu sajtu za pozicije koje nisu registrirovane da su u redakciji, kao na primer, uvođenje Deflecta na našem sajtu. U kontekstu novinarskih mera, naš princip je i bez toga bio da se svaka informacija pre njenog objavljivanja dvaput, pa i triput, proveri i tako smo uveli i specificne protokole komunikacije (svi urednici/e i novinari/ke news portala su u jednoj viber grupi gde se konsultuju oko svake informacije).“ – navodi urednik Popetrevski.

Nesporno je da je pandemija poremetila poslovnu svakodnevnicu i stavila različite izazove pred novinarske redakcije. Ono što je važno podcrtati jeste činjenica da je digitalna sigurnost neizostavan dio novinarstva i da redakcije, ali i individualno novinari/ke, moraju obratiti pažnju na sigurnost i zaštitu u online sferi, kako sebe, tako isto i svojih izvora informacija.
 

Ocijenite kvalitet članka