Mediji bi trebali uvidjeti koristi od umjetne inteligencije

20.01.2021. / 10:26

Umjetna inteligencija (Artificial Intelligence – AI) nije novi pojam i o njoj se već godinama izvještava. 

Koliko je važno da novinari/ke razumiju šta umjetna inteligencija jeste a šta nije i šta ona znači za budućnost novinarstva? 

Mediji najčešće kada izvještavaju o umjetnoj inteligenciji, fokusiraju se na to kako će ona utjecati i promijeniti djelovanje u drugim industrijama, ali rijetko pišu šta će ona značiti za novinarstvo.

Umjetna inteligencija se definiše kao područje kompjuterske nauke koja se bavi razvojem inteligentnih alata (mašina, aparata, aplikacija) koje reaguju i uče kao ljudi.  Tehnološki dizajn sistema umjetne inteligencije, između ostalog, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sistem uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke.

AI se slabo koristi u novinarstvu

Francesco Marconi, profesor novinarstva sa Univerzitetu Columbia u New Yorku, koji je prošle godine objavio publikaciju Novinari/ke: Umjetna inteligencija i budućnost novinarstva,  kaže da novinari/ke i vlasnici medija propuštaju priliku, te da bi umjetna inteligencija morala biti u središtu novinarskog poslovnog modela u budućnosti. 

U Kanadi je, na primjer, novinska agencija Canadian Press jedna od rijetkih medija koja koristi umjetnu inteligenciju u svojim redakcijama. Razvili su sistem za ubrzavanje prijevoda temeljenih na AI. 

Ono što je važno naglasiti jeste da umjetna inteligencija nije tu da bi zamijenila novinare/ke ili eliminirala radna mjesta. Marconi smatra da će do 12% trenutnih zadataka novinara/ki preuzeti mašine, koji će zapravo preusmjeriti urednike/ce i novinare/ke na sadržaj kome nisu mogli posvetiti dovoljno pažnje, poput dubljih analiza, data novinarstvo, istraživačko novinarstvo i različiti dubinski intervjui. 

Istraživanje koje je uradio Reuters Institut, o kojem smo pisali juče, pokazuje da izdavači vide AI kao najveću mogućnost novinarstva u sljedećih nekoliko godina. 

ai

U istraživanju navode da se medijske organizacije sve više suočavaju sa AI tehnologijom, a one im omogućavaju pronalaženje novih priča i poboljšavaju distribuciju. 

S druge strane, postoji bojazan da će srednje i manje medijske organizacije biti ostavljenje u pozadini jer neće imati dovoljno sredstava da ulože u AI tehnologiju, pa zbog toga većina ispitanika/ca smatra da će najveće benefite imati veliki svjetski mediji.

AI je sveprisutna

Umjetna inteligencija je već uveliko prosutna u svim sferama života. Koliko i kako je primijetimo to ovisi o našem zapažanju i karakterizaciji onog što gledamo. Ona već postoji u člancima i u onom što pretražujete na internetu, prisutna je u algoritmima i različitim alatima koje koriste novinari/ke.

S ciljem pružanja informacija novinarima/kama o potencijalu koji nudi tehnologija utemeljena na umjetnoj inteligenciji osnovana je i globalna inicijativa Journalism AI. Oni nude različita istraživanja, materijale za obuku, mreže za najbolju praksu, razmjenu inovacija i još mnogo toga. Ova inicijativa je projekat istraživačkog centra POLIS pri Londonskoj školi za ekonomiju i političke nauke, a podržava je Google News Initiative.

Prošle godine, tokom godišnjeg USAID BMAP Media foruma, Dušan Mašić je govorio o važnosti umjetne inteligencije i njenoj korisnosti u redakcijama.

On navodi da se u našoj regiji vrlo malo govori o umjetnoj inteligenciji, a sve češće se susrećemo sa njenim posljedicama. „Strah od novoga i nečega što će zamijeniti ljude dovodi do otpora. Nerijetko mašinsko učenje, umjetna inteligencija, algoritam imaju negativnu konotaciju. Koliko puta ste čuli da vam algoritam nešto ne dozvoljava? Moram da vam kažem da nije kriv algoritam, već čovjek koji ga je napravio.“ – kaže Mašić u svom predavanju. Ono što naglašava u konačnici jeste da „na početku i na kraju priče stoji čovjek“ i da u tome leži ključ svega. Mašina je samo uradila ono što joj je čovjek zadao.

Mašina može da ukršta podatke, ali ni u kom slučaju ne može da nađe smisao. Zbog toga samo može biti od pomoći u novinarstvu, ali nikako neće iskorijeniti postojanje novinara/ki.

Vještačka inteligencija u novinarstvu treba da služi da se poveća efikasnost novinarskog posla, da dostavi više relevantan sadržaj korisnicima/ama, te da poboljša poslovanje medija. Procjenjuje da će u narednom periodu umjetna inteligencija biti u mogućnosti da obradi 99% svih nekreativnih stvari koje novinar/ka radi. Zbog toga će se novinari/ke moći fokusirati na pronalaženje informacija, dubinske intervjue i istraživanja. 

Pored korisnosti koju nudi umjetna inteligencija za medije, uloga medija bi trebala biti da podstiče debatu i da doprinosi razvitku tehnologije koja će omogućiti da vještačka inteligencija u budućnosti bude korištena u dobru i korisnu svrhu, vodeći računa o problemu korištenja iste u svrhu širenja dezinformacija.

Ocijenite kvalitet članka