Šta je Open source i kako može biti koristan medijima?

07.05.2020. / 08:47

Termin Open source (otvoreni ili slobodni softver) se koristi kako bi se opisali softveri koje korisnici/e mogu da koriste potpuno besplatno i bez ograničavanja na koji način se koriste. Izvorni kod softvera je u ovom slučaju u potpunosti dostupan korisniku/ci, te ga može u potpunosti prilagođavati svojim potrebama.  Korisnici/e imaju i mogućnost distribucije kopija izvornog programa koliko god žele. Važno je napomenuti da za open source softvere najčešće ne treba plaćati nikakve naknade za licenciranje ili druga ograničenja softvera.

Izraz je nastao u kontekstu razvoja softvera kako bi se označio specifičan pristup kreiranju računarskih programa. Danas, „open source“ označava širi skup vrijednosti - ono što nazivamo „način otvorenog koda“. Projekti, proizvodi ili inicijative otvorenog koda prihvataju i podržavaju principe otvorene razmjene, zajedničkog učestvovanja, transparentnosti i razvoja usmjerenog na zajednicu.

Open source softveri se obično razvijaju u okviru određenih zajednica, transparentno i sa otvorenom mogućnošću da se bilo ko pridruži procesu razvoja. Veliki softveri mogu uključivati hiljade pojedinačnih programera i veliki broj kompanija koji rade na određenim dijelovima tog softvera. 

Cilj ovakvog pristupa razvijanju softvera jeste da on kao takav ostane otvoren, siguran i fleksibilan. 

Mnoge organizacije civilnog društva opredjeljuju se na korištenje open source softvera, prije svega jer su besplatni.

Jedan od najpoznatijih operativnih sistema koji su open source jeste Ubuntu Linux. Ovaj operativni sistem možete instalirati na neograničen broj vaših računara, te ga kopirati onoliko puta koliko želite i podijeliti vašim kolegama/icama. Čak možete, ukoliko se razumijete u programiranje, preuzeti izvorni kod programa i izmijeniti ga onako kako vam odgovara, te tako možete stvoriti vašu verziju tog programa. Sve licence slobodnih softvera vam omogućavaju da mijenjate kodove, dok licence zatvorenog izvora postavljaju ograničenja i najčešće originalne verzije morate da platite. 

Trenutno neki od popularnih open source softvera su Firefox, Chrome, LibreOffice, OpenOffice, i Linux

Prednosti i nedostaci open source softvera

Najvažnija prednost koju nude open source softveri definitivno jeste činjenica da su potpuno besplatni. S tim u vezi ne morate brinuti o licenciranju softvera kada ga preuzmete. Problemi sigunosnih propusta imaju tendenciju da budu otkriveni i brzo popravljeni. Općenito, softver koji je dostupan je vrlo visokog kvaliteta. Često možete prilagođavati softver kako biste zadovoljili svoje specifične zahtjeve. 

Neki od nedostataka koji se vežu za open source softvere je činjenica da je ponekad teško zadržati softver ažuriranim, jer se neke aplikacije mijenjaju gotovo svakodnevno. Usluge podrške prilikom problema je teško dobiti. Problem u korištenju zna biti i kompatibilnost sa drugim, zbog različitih formata dokumenata. 

ulk

Zašto koristiti open source softvere

Sve više ljudi preferira korištenje open source softvera iz više razloga. Neki od tih razloga su kontrola, sigurnost i stabilnost.

Mnogi ljudi više vole softver otvorenog koda jer imaju veću kontrolu nad takvim softverom. Na taj način mogu pregledati kôd da bi bili sigurni da ne radi ono što oni ne žele, a mogu promijeniti dijelove koji im se ne sviđaju. Korisnici koji nisu programeri takođe imaju koristi od softvera otvorenog koda, jer ovaj softver mogu koristiti u bilo koju svrhu - a ne samo onako kako neko drugi misli da bi trebao.

Neki više vole softver otvorenog koda jer ga smatraju sigurnijim i stabilnijim od vlasničkog softvera. Budući da svako može pregledavati i modificirati softver otvorenog koda, netko može uočiti i ispraviti pogreške ili propuste koje su izvorni autori/ce programa možda propustili. Budući da toliko programera može raditi na komadu softvera otvorenog koda bez traženja odobrenja od originalnih autora/ica, oni mogu popraviti, ažurirati i nadograditi softver otvorenog koda brže nego što mogu biti vlasnički softver.

Mnogi korisnici/ce više vole softver otvorenog koda od vlasničkog softvera za važne, dugoročne projekte. Budući da programeri/ke javno distribuiraju izvorni kod za open source softver, korisnici koji se oslanjaju na taj softver za kritične zadatke mogu biti sigurni da njihovi alati neće nestati ili propasti ako njihovi originalni tvorci prestanu raditi na njima. Pored toga, softver sa otvorenim kodom teži da se i uključi i radi u skladu sa otvorenim standardima.

Open source softveri za medije

Zajednica programera/ki čiji fokus je na izradi softvera koji mogu biti korisni u novinarstvu svakodnevno rade na razvijanju otvorenih softvera koji novinari/ke mogu da koriste bez naknade. Postoji veliki broj otvorenih softvera stvorenih upravo da bi bili korisni u medijskim redakcijama.

Open Expo Europe je 2019. godine napravio listu open souce izvora koji mogu doprinijeti istraživačkom novinarstvu. Takođe, Sourcefabric nudi veliki broj open source softvera za novinare, koje možete pronaći na ovom linku. Newsrewired na ovom linku nudi linkove na open source softvere za prikupljanje materijala za priče, pronalaske podataka online i vizualizaciju podataka. 

Neki od otvorenih softvera su ManyEyes, IMB-ov besplatni online alat za vizalizaciju podataka. Za pomoć oko sređivanja velikih baza podataka NEO4j vam može pomoći. IFTTT je još jedan alat koji vam može olakšati rad sa podacima bez ikakvog kodiranja, a kada govorimo o čišćenju podataka tu je Open Refine. Datawrapper vam može pomoći oko vizualizacije podataka. Flourish će isto tako vaše podatke pretvoriti u super interaktivne vizaualizacije. JS Timeline vam može pomoči da izgradite interaktivne hronologije događaja. Sa StoryMap JS možete napraviti interaktivne mape, a više o ovom alatu smo pisali ranije.

Važno je naglasiti da osim sigurnosnih potencijala koje omogućavaju open source softveri, dugoročno mogu smanjiti troškove jer bi u ovom slučaju redakcije usmjeravale novac na održavanje sistema, a ne na potencijalno plaćanje operativnih sistema. Naravno, open source softveri mogu uzrokovati i probleme u radu ukoliko novinari/ke nisu obučeni da rade u određenom open source softveru. Važno bi bilo ostaviti prostor i ulagati u ljudske potencijale unutar redakcija, kako bi probleme neznanja korištenja ovih softvera sveli na minimum.

Ocijenite kvalitet članka