Učešće žena u medijima širom svijeta je nejednako. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene i vrlo često pogrešno predstavljene u globalnim medijima, uključujući i one na Balkanu. Prema posljednjim dostupnim podacima, svijet nije na putu da do 2030. godine postigne rodnu ravnopravnost, što je jedan od 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG). Pandemija COVID-19 i reakcija na seksualno i reproduktivno zdravlje i prava žena dodatno umanjuju izglede za rodnu ravnopravnost. Nasilje nad ženama je i dalje visoko zastupljeno, dok novinarke doživljavaju nasilje na internetu do te mjere da velika studija koju je sproveo Međunarodni centar za novinare/ke (ICFJ) i koju je podržao UNESCO nazivajući je "krizom".
Razlog za diverzitet i inkluziju je snažan. Međunarodne organizacije za razvoj medija koje provode različite programe u regionu, gotovo univerzalno imaju za cilj jačanje rodne ravnopravnosti i inkluzije. Ali kako je projekat USAID BMAP Forward naučio kroz proces pisanja studije „Rodna ravnopravnost u medijima Zapadnog Balkana“, lokalni i regionalni mediji bi imali koristi ne samo od programa velikih međunarodnih medijskih organizacija posvećenih rodnoj ravnopravnosti, već i od svojih inicijativa i prilagođenih pristupa.
Istovremeno, kao dio šire inicijative USAID-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, projekti razvoja medija mogu imati koristi od nekih preporuka navedenih u USAID-ovoj politici rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena za 2023. godinu. Na primjer, jedan od zahtjeva u dokumentu o politici USAID-a je Rodna analiza. Specifična rodna analiza koja uključuje kontekstualizaciju mora se provesti, prije ili tokom izrade svih strategija, projekata i aktivnosti u zemlji. Cilj takve analize je da se utvrde i identifikuju koraci za rješavanje rodnih nejednakosti i na taj način poboljšaju životi žena i djevojčica, muškaraca i dječaka i rodno raznolikih pojedinaca_ki.
Rodna ravnopravnost se ne može posmatrati samo kao imperativ za medije i slobodu medija širom svijeta, već i za napredne demokratije uopšte. Ravnopravnost spolova i prava žena na učešće u javnom životu potkopavaju iste snage koje demokratiju guraju unazad. Na primjer, rodno uslovljene dezinformacije i internetsko zlostavljanje žena u politici sve se više koriste za narušavanje rodne ravnopravnosti, osnaživanja žena i demokratije.
Kako je primijetila Huma Haider, mediji širom Zapadnog Balkana imaju tendenciju da nedovoljno predstavljaju žene u političkim i ekonomskim sektorima, dok ih previše predstavljaju u sektoru zabave i životnog stila. Ovo se odnosi na teme koje žene i muškarci pokrivaju u izvještavanju o vijestima i razgovorima u emisijama, te u smislu njihove zastupljenosti na stereotipnim poslovima. To važi i za zastupljenost ženskih glasova u intervjuima. Evidentan je nedostatak stručnjakinja i saradnica u radiodifuziji u regionu. Ako se uzme u obzir da većina publike na Zapadnom Balkanu informacije konzumira putem televizije, može se zaključiti da je to oblast u kojoj se moraju napraviti veliki koraci ka rodnoj ravnopravnosti i boljoj zastupljenosti žena.
Projekat Oasis u svom izvještaju objavljenom u aprilu 2023. godine, koji daje uvid u trendove, mogućnosti i izazove u ekosistemu evropskih nezavisnih digitalnih medija, navodi niz nalaza vezanih za ovu temu, od kojih mi ističemo dva ključna:
- Više od 58% osnivača/ica medija predstavljenih u ovom izvještaju su žene. Vrlo su kolaborativni, a većina ima dva ili više suosnivača
- Mediji osnovani od strane timova koji uključuju i muškarce i žene prijavili su najveće prihode, u prosjeku 509.740 € godišnje
U jednom od izvještaja o digitalnim medijima koji sprovodi ugledni Reuters institut za proučavanje novinarstva na Univerzitetu u Oksfordu, istraživači/ce su pitali/e ispitanike/ce da li misle da su mediji pošteno ili nepravedno izvještavali o ljudima poput njih. Na većini tržišta i muškarci i žene imaju tendenciju da kažu da mediji pošteno pokrivaju ljude poput njih. Ali na svih 46 tržišta uključenih u izvještaj Instituta Reuters, postojao je jaz od osam poena između muškaraca i žena, dok je manje vjerovatno da će žene reći da ih mediji pokrivaju pošteno.
FEMBASE je pokušaj rješavanja problema stalnog nedostatka ženskih glasova u medijima na Zapadnom Balkanu. Ekspertkinje i komentatorke su ozbiljno nedovoljno zastupljene u vijestima u regionalnim medijima. Uobičajena je praksa da se ugošćuju isključivo muške tribine i talk-show emisije ili da se intervjui vode isključivo sa muškim komentatorima. Žene su manje prisutne ne samo u eteru, već i na naslovnim stranicama internet portala u regionu, dok su muškarci dominantni kao tema medijskih izvještaja. Želimo da ovo bude korak ka promjeni ove prakse nudeći ravnopravnu i pravednu zastupljenost stručnih glasova u medijima.
FEMBASE će biti pouzdana i pretraživa baza podataka kreirana za pomoć novinarima/kama, istraživačima/cama, edukatorima/cama, studentima/cama i kreatorima/kama politika. Također može poslužiti kao vrijedan resurs svima koji traže stručnjakinje u gotovo svim oblastima, od inženjeringa i umjetne inteligencije do biznisa, nauke, odbrane, društvenih poslova i mnogih drugih.
USAID Program podrške medijima na Balkanu: održivi razvoj kroz unapređenje otpornosti i organizacijskih sposobnosti (BMAP Forward) posvećen je povećanju vidljivosti žena u javnom diskursu. FEMBASE je alat koji podržava medije u jačanju rodne ravnopravnosti u javnoj sferi.
